Ovo jelo proglašeno je najboljim u Europi! Među top 100 specijaliteta visoko su se plasirale i dvije hrvatske delicije

Gastronomija je za mnoge jedan od najuzbudljivijih dijelova putovanja. Kušanje lokalnih specijaliteta, upoznavanje tradicionalnih recepata i istraživanje novih okusa zorno će vam dočarati karakter neke zemlje ili regije. Upravo zato popisi nacionalnih specijaliteta redovito privlače veliku pozornost ljubitelja hrane. Jedan takav sad je objavio i gastro vodič TasteAtlas, a njihova lista 100 najboljih jela u Europi nije zaobišla ni Hrvatsku. Laskavo prvo mjesto zauzeo je iberijski pršut (Jamón ibérico) iz Španjolske, jedan od najskupljih na svijetu: cijena od nevjerojatnih 4840 eura po kilogramu istog i dan-danas drži Guinnessov rekord!

Jamón 100 % ibérico de bellota (poznat i kao pata negra) najviša je kategorija španjolskog pršuta, dobivena od čistokrvnih (100 %) crnih iberijskih svinja koje slobodno pasu i hrane se isključivo hrastovim žirom te prirodnim travama. Ova delicija karakteristična je po dugotrajnom zrenju, intenzivnoj aromi, bogatom okusu i zdravim mastima.

Ova soljena i na zraku sušena šunka obično odležava oko tri godine ili dulje, što rezultira tamnocrvenim mesom prošaranim zlatnim žilicama masnoće te okusom koji je slatkast i orašast, uz pravu razinu slanoće. Svinje od kojih se proizvodi uzgajaju se u četiri španjolska područja zaštićenog podrijetla: to su Dehesa de Extremadura, Salamanca, Huelva i Valle de Los Pedroches, a tu je i jedna portugalska regija, Barrancos.

Kao što smo već rekli, na popisu TasteAtlasa visoko su se plasirala i dva hrvatska jela: zagorski mlinci i slavonski kulen. Mlinci, svojevrstan spoj tjestenine i tankog kruha, tradicionalno jelo iz Zagorja, našli su se na 10. mjestu. Pripremaju se od pšeničnog brašna (tip 550) i vode, a ponekad im se dodaju mast i jaja, iako u tom slučaju ne zadovoljavaju standarde potrebne za dobivanje oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

”Tijesto se ručno razvalja u tanke listove, ne deblje od 2,5 milimetara, koji se potom dvaput peku i suše dok ne postanu hrskavi. Svi komadi moraju biti oblikovani u kvadrate. Prije posluživanja trgaju se na manje komade, uranjaju u vodu ili juhu, zatim se ocijede i na kraju preliju sokovima od pečenja”, piše TasteAtlas pa dodaje da se mlinci najčešće jedu uz pečenu puricu, no dobro se slažu i s drugim mesnim jelima.

Valja napomenuti i da su zagorski mlinci 25. lipnja 2019. dobili europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a portal koji ih je uvrstio među 100 najboljih jela u Europi kao jedno od mjesta gdje ih se može kušati preporučuje restoran Verglec u Varaždinu.

Na 17. mjestu liste našao se slavonski kulen, najpoznatija delicija istočne Hrvatske, tj. Slavonije i Baranje. Ova sušena kobasica proizvodi se od najkvalitetnijih komada svinjskog mesa uz pažljivo odabrane začine: crvenu papriku, češnjak i papar. Kulen ima snažan dimljeni okus, a slavonski tip mora se proizvoditi od mesa svinja uzgojenih u Slavoniji.

”Pritom se koriste isključivo premium komadi svinjskog mesa, a svaki korak proizvodnog procesa odvija se odvojeno od proizvodnje drugih kobasica. Kulen dozrijeva nekoliko mjeseci, tijekom kojih se dimi i suši. U prošlosti se od jedne svinje proizvodio samo jedan kulen pa je bio iznimno rijedak i čuvao se za posebne prigode”, navodi TasteAtlas.

Za kušanje preporučuju slavonsko selo Nard u sastavu grada Valpova i OPG Barić. Vlasnik Zvonko Barić, dobitnik brojnih priznanja, godinama proizvodi specijalitete koji oduševljavaju ljubitelje autentičnih slavonskih suhomesnatih proizvoda, a njegov kulen osvojio je brojne nagrade, uključujući i titulu najboljeg kulena na različitim kulenijadama.

Naravno, uz kulen odlično paše i slavonska šljivovica, rakija koja se tradicionalno pije iz tzv. čokanjčića. ”Ovo bistro piće može biti svjetložute do jantarne boje, ovisno o tome odležava li u slavonskom hrastu. Karakteriziraju ga skladne arome šljive i dug završetak, a sadržaj alkohola obično se kreće između 37,5 i 42,5 posto. Ova rakija duboko je ukorijenjena u slavonsku tradiciju pa gotovo nijedan važan događaj ili okupljanje ne prolaze bez čašice dobro rashlađene šljivovice”, zaključuju.