U ovoj zemlji svaki drugi stanovnik živi sam! Mali stanovi su povoljni, sustav skrbi učinkovit i njeguje se individualizam, ali sve veći problem postaje usamljenost
Mnogi ljudi diljem svijeta suočavaju se s usamljenošću, ali to je tema o kojoj se nažalost često šuti. Nerijetko se misli da je usamljenost rezervirana samo za starije ljude ili one koji nemaju nikoga oko sebe. Međutim, istina je da usamljenost može pogoditi svakoga, bez obzira na dob, spol ili socijalni status. Ona može biti posljedica fizičke udaljenosti od voljenih osoba, gubitka prijatelja ili obitelji, ili pak nedostatka dubokih emocionalnih veza. No, jeste li znali koja je zemlja najusamljenija na svijetu? Prema posljednjem istraživanju to je Švedska, a čak 47% njenog stanovništva živi u samačkim kućanstvima, što rezultira manjkom dubljih međuljudskih veza i osjećajem usamljenosti.
GOTOVO POLOVICA STANOVNIŠTVA ŠVEDSKE ŽIVI U SAMAČKIM KUĆANSTVIMA, ŠTO JE NAJVEĆI POSTOTAK MEĐU SVIM NACIJAMA
Na samom vrhu ljestvice najusamljenijih zemalja svijeta u 2023. godini stoji Švedska, no nemojte odmah pomisliti na melankoliju ili tugu. Razlog za ovaj iznenađujući podatak leži duboko u temeljima švedskog društva – stabilnom sustavu socijalne skrbi. Ova skandinavska zemlja već godinama ostvaruje napredak zahvaljujući nevjerojatno pristupačnim stanovima za jednu osobu.
Iako su stanovi u današnjem suvremenom društvu često postali nedostižni luksuz, istraživanja pokazuju kako su u Švedskoj dostupni većini ljudi. Uz obilje pristupačnih opcija, gotovo polovica stanovništva živi sama! Prema podacima Statistics Braina, čak 47% švedskih kućanstava čini samo jedna osoba, što je čak 20 postotnih bodova više od Kanade koja se nalazi na drugom mjestu najusamljenijih zemalja svijeta.
Ovaj fenomen nije samo statistička anomalija, već odraz duboko ukorijenjenih vrijednosti švedskog društva. Individualnost, autonomija i neovisnost su vrlina koje se cijene, a socijalni sustav to podržava. Prema tome, samovanje u ovoj skandinavskoj državi nije stigmatizirano te je čest odabir i rezultat slobodne volje pojedinca.
KONCEPT „KOLEKTIVNOG STANOVANJA“ KAO ODGOVOR NA SVE VEĆI BROJ SAMAČKIH KUĆANSTAVA
No, rezultati ovog istraživanja zabrinuli su švedske vlasti, koje su posljednjih godina zbog sve veće izolacije svojih građana uvele koncept kolektivnog stanovanja. Jedan od njegovih ključnih elemenata su tzv. “kollektivhus” ili zajedničke kuće. Ove građevine obično sadrže više stanova, ali imaju zajedničke prostore poput kuhinje, dnevnog boravka, teretane, perionice rublja, vrta ili čak radionice. Ideja je omogućiti stanovnicima da dijele resurse i prostor, što doprinosi stvaranju zajednice koja je povezana i u kojoj ljudi podržavaju jedni druge.
Ljudi koji žive u ovakvim zajednicama često se međusobno angažiraju u aktivnostima poput zajedničkih večera, radionica ili volonterskih projekata. Ovo jača veze među ljudima i doprinosi osjećaju pripadnosti zajednici. Osim toga, kolektivno stanovanje u Švedskoj često ima i ekološku dimenziju. Dijeljenje resursa kao što su prostor, električni aparati ili vozila smanjuje potrošnju i doprinosi održivom načinu života. Također, zajednički vrtovi omogućavaju stanarima da uzgajaju svoju hranu na održiv način.
GRAD NA SJEVERU ZEMLJE POKRENUO NEOBIČNU KAMPANJU PROTIV USAMLJENOSTI: “POZDRAVITE SUSJEDE, OBIČAN POZDRAV MOŽE NEKOME ULJEPŠATI DAN”
Na sjeveru Švedske zime su jako hladne, a dnevna svjetlost svodi se na samo nekoliko sati, što mnogim stanovnicima pojačava osjećaj usamljenosti. Upravo zbog toga gradske su vlasti u gradu Luleåu pokrenule kampanju za borbu protiv usamljenosti tijekom hladnih i mračnih mjeseci. Potiču ljude da jedni drugima kažu “bok” i tim malim pozdravom uljepšaju dan i sebi i nepoznatoj osobi. Kampanja Säg hej! (u prijevodu “reci bok”) reklamira se na plakatima, u autobusima, u školama se održavaju radionice. Njezin cilj je ublažavanje društvene izolacije.
Za razliku od zemalja na Mediteranu ili Amerike, Šveđani ne mare previše za neobavezne razgovore sa strancima. Dok je mnogim kulturama čavrljanje, usputni razgovor o nevažnim temama s ljudima koje površno znamo, dio uobičajenog ponašanja, Šveđani takozvani “small talk” ne vole. Štoviše – preziru ga. Oni svrhom razgovora smatraju razmjenu korisnih informacija, a kako čavrljanje to nije, ne vide smisao u njemu. Tim više je neobična kampanja pokrenuta u Luleåu. Poticanje ljudi da jedni drugima kažu “zdravo”, “dobar dan” ili “bok” u nekim bi zemljama bila suvišna i ismijana, no Šveđane na taj potez uistinu treba potaknuti i ohrabriti.
Kampanja Säg hej!, piše The Guardian, za cilj ima stvoriti prijateljskiji grad kroz poticanje ljudi na male, ali značajne društvene interakcije. Nedavno istraživanje je pokazalo da je među osobama u dobi od 16 do 29 godina u Luleåu njih čak 45 posto osjećalo usamljenost. Među onima u dobi od 85 i više godina brojka je bila niža, 39 posto među ženama i 26 posto među muškarcima. Alarm je probudila činjenica da se s usamljenošću najviše bore mladi, a zimsko doba, kad je manje aktivnosti na otvorenom i društvenih događanja i okupljanja, bilo je idealna prilika da se pokrene kampanja koja bi ljudima mogla pomoći.
