Samo 200 kilometara od Zagreba nalazi se pravi ledenjak! Stručnjaci kažu da mu je ostalo još desetak godina života

Slovenija je poznata po svojim predivnim planinskim lancima i vrhovima, nevjerojatnim rijekama i kanjonima, savršenim dolinama… No, jeste li znali da Slovenija ima i dva ledenjaka? Jedan od njih zove se Triglavski ledenjak, vezan je, kao što mu i samo ime govori, uz Triglav, najviši vrh Slovenije, no mi ćemo se u ovom članku prvenstveno baviti jednim drugim. Njegovo je ime, u originalu, Ledenik pod Skuto i radi se o najjugoistočnijem ledenjaku u Alpama. No, njegova lokacija, ali i relativno niska nadmorska visina na kojoj se nalazi, nije jedina njegova posebitost…

Ledenik pod Skuto ukras je Kamniško-Savinjskih Alpi i Zgornjeg Jezerskog. Njegovo ime u prijevodu glasi ‘ledenjak pod Skutom’, a Skuta je jedan od tamošnjih vrhova. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 2000 metara, smatra ga se jednim od najnižih ledenjaka u Alpama općenito, a prosječna debljina njegova leda trenutačno iznosi oko pet metara.

Nažalost, kao i niz drugih ledenjaka diljem svijeta, i on gubi na svojoj veličini i debljini. Primjerice, sredinom 20. stoljeća prostirao se na 2,8 hektara. Podaci s prijelaza 2022. na 2023. godinu govore da se sabio na 1,3 hektara… Naravno, i dramatično se stanjio. Nekada je njegova prosječna debljina bila 10 metara, danas je upola manja: spomenutih pet metara s maksimumom od 9,5 metara te minimalnom debljinom od 1,1 metra. U biti, više ga se i ne smatra pravim ledenjakom, već ostatkom istoga.

No, ima tu malo i sreće u nesreći. Naime, Ledenik pod Skuto, a pogotovo u kontekstu njegove nadmorske visine, se ipak topi sporije nego neki drugi ledenjaci. To može zahvaliti svom položaju, riječ je o ‘vječnom ledu’ u vječnoj sjeni, ali i akumulaciji snijega i djelovanju vjetra. Zanimljivost koja se veže uz njega je da se njegova površina posljednjih nekoliko godina čak povećava, no debljina mu se konstantno smanjuje.

No, iako se topi sporije nego neki drugi, ne znači da ne ide svom kraju. Pretpostavlja se da će se Slovenija, a i svi mi ostali, od njega oprostiti, ako se nastavi smanjivati istim tempom, u roku od jednog desetljeća. Službena mjerenja Ledenika pod Skuto započela su inače 1948. godine.

Ledenik pod Skuto je, uz Triglavski ledenjak, jedini preostali ledenjak u Sloveniji. Nažalost, i on se suočava s topljenjem i smanjuje se, i to dramatično. S nekadašnjih 14,4 hektara površine, smanjio se u 40 godina na manje od jednog hektara. Nalazi se inače pod Triglavom, između Velikog i Malog Triglava. U narodu su ga nazivali ‘Zeleni sneg’, po narodnom nazivu za firn, zrnati snijeg koji u biti predstavlja prijelaznu fazu između snijega i leda, a radi koje je imao plavo-zelenkastu boju.

No, to ne znači da na europskom kontinentu i dalje nema istinskih ledenih giganata. Najveći ledenjak u Europi nalazi se na Islandu, najveći u kontinentalnoj Europi u Norveškoj, a najveći u Alpama u Švicarskoj. Ovaj potonji zove se ledenjak Aletsch, smješten je na južnoj strani Bernskih Alpa. Dugačak je više od 20 kilometara, debljina njegova leda ide do 800 metara, a težak je čak 10 milijardi tona. Štiti ga i UNESCO, a svake se godine smanji za 50 metara.

U kontinentalnoj Europi najveći je ledenjak Jostedalsbreen u Norveškoj. Nalazi se u istoimenom nacionalnom parku te zauzima čak polovicu njegove površine, površina mu je 474 kilometara četvornih, dugačak je 60 kilometara, a razdvaja dva najduža fjorda na zemlji, Sognefjord i Nordfjord. Apsolutni europski rekorder nalazi se na Islandu i zove Vatnajökull. Površina mu je oko 8100 kilometara četvornih. Mjestimice je debeo i do jednog kilometra, no prosječna mu je debljina 500 metara. Ledenjak ‘skriva’ i najvišu planinu na Islandu, 2200 metara visok Hvannadalshnúkur, ali i neke od najaktivnijih vulkana u toj zemlji.