Zbog ove dalmatinske promenade srušen je stoljetni bedem: prepuna je kafića, restorana i galerija, a ima i kino te ribarnicu

Divan grad podno Marjana, poznat po katedrali sv. Dujma, plaži Bačvice i piciginu, već stoljećima privlači putnike svojom jedinstvenom i opuštenom atmosferom. Split je mjesto u kojem povijest izranja na površinu na svakom koraku, od antičkih ostataka do živahnih trgova i uskih kamenih ulica koje se isprepliću poput najljepšeg labirinta. Srce i dušu najvećeg grada u Dalmaciji čini impresivna Dioklecijanova palača, jedan od najbolje očuvanih rimskih spomenika na svijetu, a među ulicama koje ju okružuju posebno se ističe Marmontova.

Ta najpoznatija splitska šetnica povezuje Rivu s kazališnim i kulturnim dijelom grada u kojem se nalaze HNK i crkva Gospe od Zdravlja, a vodi i prema trgu Prokurative. Nastala je početkom 19. stoljeća, u razdoblju francuske uprave koja je u Dalmaciji trajala od 1806. do 1813. godine.

Ime je dobila po francuskom maršalu Augusteu Marmontu, Napoleonovom vojnom zapovjedniku i osvajaču, koji je snažno poticao modernizaciju dalmatinskih gradova. Upravo u njegovo vrijeme započela je izgradnja ove splitske ljepotice i turističke atrakcije.

Nakon ortogonalnog rasporeda ulica oko Dioklecijanove palače, veličanstvena Marmontova bila je prva planski izgrađena pravocrtna ulica u Splitu. Orijentirana u smjeru sjever-jug, osmišljena je tako da paralelno prati glavnu antičku ulicu cardo, čime je simbolično povezala antičku strukturu s kasnijim urbanističkim razvojem grada.

Zbog Marmontove ulice srušen je dio zapadnog bedema iz 17. stoljeća, kao i dio srednjovjekovne gradske strukture. Njezin današnji izgled datira iz 19. i prve polovice 20. stoljeća. U tom razdoblju zgrade su se najprije podizale duž istočne, a tek kasnije i duž zapadne strane ulice. Različitih su visina i stilova, što Marmontovoj daje poseban šarm.

Posebno su atraktivne secesijske kuće Duplančić i Tončić, koje svjedoče o snažnom urbanom i gospodarskom razvoju koji je početkom 20. stoljeća obilježio Split. Raskošan arhitektonski okvir pratio je i snažan kulturni razvoj pa su se u gradu počele otvarati brojne važne institucije.

Jedna od njih je frankofilska biblioteka i čitaonica, današnji ogranak organizacije Alliance Française, osnovana 1922. U Marmontovoj se smjestilo i prvo splitsko kino Karaman, važan dio kulturne scene grada.

Tu je i čuvena peškarija ili ribarnica, jedan od najdugovječnijih sadržaja u ulici. Specifična je po tome što na njoj skoro nikad nema muha, za što je ”kriv” miris sumpora iz susjednih toplica. Blizu njih je i reumatizmom opterećen rimski car Dioklecijan dao izgraditi svoju palaču.

Ulica je danas prepuna trgovina, kafića, restorana i galerija, a zahvaljujući arhitektu Vjekoslavu Ivaniševiću, 1996. pretvorena je u pješačku zonu. Ovom promenadom svaki dan prođu tisuće ljudi, od lokalaca do turista. Šetnja Marmontovom nalik je putovanju kroz vrijeme: od Napoleonove epohe vodi vas do urbanističkih zahvata i kulturnog procvata s početka 20. stoljeća pa sve do suvremenog Splita koji toliko volimo.