Jezivi ‘muzej smrti’ na predivnom talijanskom otoku krije mumificirana tijela 100 svećenika, a svaku mumiju prati i pjesma posvećena pokojniku

Stotinjak odjevenih mumija svećenika izloženo je, svaki u svom uspravnom, ‘javnom’ grobu, u kripti crkve nekadašnjeg mafijaškog uporišta, s pogledom na neukrotivu Etnu… Neke od njih gledaju te ravno u oči. Neke od njih podignutih glava, gledaju u pod. Treće nemoćno vise na lancima sa zidova, koji ih drže u uspravnom položaju. Ovo nije početak nekog horor romana. Niti pak horor filma. Ovo je prizor koji ćete zateći u jednom sasvim neobičnom ‘muzeju’ u jednom sasvim neobičnom gradu. Taj se muzej zove ‘Muzej smrti’, a nalazi se u kripti crkve jednog od najneobičnijih gradova na Siciliji, koje se zove Gangi. Zahvaljujući direktnoj liniji iz Zagreba, taj je nevjerojatni grad, ali i ovaj njegov jezivi kutak, pristupačniji no ikada. No, samo za hrabre…

Ova neobična kripta pod nazivom “A Fossa di Parrini”, što bi značilo u prijevodu ‘grobnica mrtvih svećenika’, nalazi se u podrumu crkve San Nicolò. Na tom misterioznom mjestu, kojeg zovu ‘Muzej smrti, kripta s mumijama iz Gangija’, moguće je razgledati stotinu očuvanih mumija svećenika koji su nekoć služili u tom gradu. Svaka od tih mumija nosi karakterističnu ‘smrtnu masku’, koja predstavlja svojevrsni pokušaj rekonstrukcije lica preminulog. Neke od njih su obojene kako bi prikaz bio što vjerniji.

Kripta, svojim jezivim izlošcima, predstavlja, kažu, jedinstveni primjer etnografske vrijednosti. Svi izloženi pokojnici crkveni su dostojanstvenici koji su za svog života djelovali u Gangiju te su umrli u razdoblju od 1728. do 1872. godine. Njihova mumificirana tijela bila su i predmet znanstvenih ispitivanja, no neke od njih su se pokazale prekrhkima da bi ih se pomicalo.

Mjesto je doista neobično. I pomalo zastrašujuće. Naime, posjetitelje, za početak, dočekuje natpis koji u prijevodu kaže otprilike ovo: “Dođite živi posjetiti smrt prije nego što smrt posjeti vas jer uvijek je bolje preduhitriti sudbinu’. A onda su tu i dvije velike prostorije. U jednoj od njih se nalazi kapelica s nišama u kojima su izloženi, poredani jedan pokraj drugog, mrtvi svećenici. Druga prostorija je pak kosturnica, poluskrivena soba u kojoj su mumificirali pokojnike i u kojoj se i danas nalazi originalni stol na kojem bi isušivali njihova tijela. Sve navedeno može se razgledati, i to u sklopu vođenih tura uz prethodnu najavu.

Praksa mumificiranja bila je slična onoj koju su prakticirali Egipćani – pokojne svećenike se pokušavalo sačuvati za vječnost tako da su ih premazivali posebnim mastima, a zatim ih omotavali u zavoje te im odijevali kleričko odijelo. Posebnu su pažnju posvećivali glavama, čini se, koje su pak premazivali voskom kako bi ih što bolje očuvali. Pritom su ih odvajali od tijela te ih ponovno na tijelo pričvršćivali štapom.

Svaku svećeničku mumiju prati i uokvirena biografska pjesma, odnosno opjevani životopis pokojnika, a datumom smrti i imenom. Autor tih pjesama bio je pjesnik i svećenik iz Gangija, Giuseppe Fedele Vitale, koji također počiva u kripti. No, pokazalo se tijekom znanstvenih istraživanja, da su ti okviri kroz vrijeme bili pomicani što ukazuje na potencijalne probleme u identifikaciji pojedinih mumija.

Mumije svećenika, srećom, nisu jedino što vrijedi vidjeti u gradu Gangi. Iako bismo Muzej smrti mogli nazvati najneobičnijom ‘atrakcijom’ Gangija, grad doslovno vrvi od zanimljivosti svih vrsta. Nazivaju ga, primjerice, ‘mjestom zamrznutim u vremenu’, a nalazi se na oko 1000 metara nadmorske visine, na vrhu Monte Maronea, te iz njega pucaju odlični pogledi na vulkan Etnu. Sam grad nalazi se oko 80 kilometara jugoistočno od Palerma, a čak su ga prozvali i jednim od najljepših mjesta u Italiji. Upravo je u njemu, zbog masovnog egzodusa stanovništva, prvi put predstavljena i shema kupnje nekretnine za jedan euro, pod uvjetom obnove iste u narednih nekoliko godina, a koja je postala popularna u Italiji općenito.

No, Gangi je poznat i po tome što je on nekada slovio za zloglasno mafijaško uporište. Isto tako, bio je i poprište jednog od najžešćih obračuna s mafijom – Cesare Mori, fašistički prefekt i bivši policajac, okupirao je grad i naredio pretrese od vrata do vrata kako bi istjerao sve mafijaše. To je urodilo plodom, no mnogi su pobjegli na drugu stranu Atlantika. Danas taj dio njegove povijesti ‘leluja’ ulicama prepunima kulturnim atrakcijama – od dvorca do velikaških vila te sakralnih objekata.