U Hrvatskoj se nalazi najniži planinarski dom na svijetu! U njemu može prespavati 32 ljudi, a od mora ga dijeli tek nekoliko koraka

Hrvatska ima mnogo lica, a jedno od njezinih najdivnijih jest ono planinsko. Predivni vrhovi, surova stijena, koraci bez kraja i pogledi koji ostaju za život dio su hrvatske planinarske priče. No, ima nešto i u planinarskim domovima, tim utočištima koja otvorenog srca dočekuju one gladne prirode i divljine. Hrvatska obiluje istima, a jedan od njih doista je poseban: u Hrvatskoj se, naime, nalazi najniži planinarski dom na svijetu!

Najniži planinarski dom na svijetu, Planinarski dom Miroslav Hirtz odnosno Planinarsku kuću Miroslav Hirtz, pronaći ćete u neočekivanom kutku Hrvatske, no jednom koji doista ostavlja bez daha. Naći ćete ga u Jablancu, nadomak slavne uvale Zavratnice, tzv. hrvatskog fjorda, na visini od doista skromnih 26 metara te svega 130 stepenica udaljenog od mora. To zdanje tamo stoji od 1921. godine, no nije uvijek bilo planinarski dom. Više o ovom zanimljivom objektu ispričao nam je Damir Pavičić koji sa svojom suprugom vodi taj planinarski dom već nekoliko godina.

Planinarski dom Miroslav Hirtz smjestio se, pojašnjava pobliže Damir, na stijeni povrh ceste, bivše trajektne luke i plaže Pisak, jedne od dviju u Jablancu. Tu kreće i šetnica prema Zavratnici.

„Planinarski dom ima površinu od oko 250 kvadrata, a sastoji se od glavne zgrade i još jednog objekta, to jest depandanse u kojem se nalaze tri sobe te kuhinja. Ta dva objekta povezana su s terasom za oko 40 do 50 ljudi, a s druge strane doma se nalazi još jedna terasa za oko 20 do 30 ljudi na kojoj se nalazi i roštilj“, pojašnjava. Planinarski dom ima ukupno osam soba, dvije kuhinje, kupaonicu i dva sanitarna čvora, a jednu od soba u kojoj se može noćiti nazivaju ‘Romeo i Julija’ jer ima samo dva kreveta.

Kao što smo naglasili na početku teksta, ovaj objekt nije uvijek služio kao planinarski dom. Naime, njega je, kao svoj ljetnikovac, ali i radni prostor, izgradio poznati planinar, prirodoslovac i putopisac Miroslav Hirtz. U to je vrijeme mjesto na kojem je vila bila izgrađena bio samo goli kamen i krš, kaže Damir, pa je vila dobila i zanimljiv nadimak.

„Zvala se Vila Lacerta, odnosno Vila Gušterica. Tako je u biti ovdje domaći ljudi zovu. Tu nitko ne ide u dom, nego u vilu. A taj je naziv dobila jer je napravljena na kamenu, kao gušterica na kamenu…“, pojašnjava Damir.

Hirtz je u vili, iz koje puca lijepi pogled na Pag, Rab, Učku i Velebit, imao i svoj laboratorij, a za vrijeme Drugog svjetskog rata preuzeli su je Nijemci. Nakon toga je objekt bio prepušten propadanju i pljački, no Hrvatski planinarski savez ga je otkupio od Hirtzovih nasljednika 1950-ih godina te ga preuredio i dogradio. Danas u njemu mogu prespavati 32 osobe, a cijena noćenja za domaće goste i planinare s iskaznicom Hrvatskog planinarskog saveza iznosi 15 eura plus boravišna pristojba koja u sezoni iznosi 1,50 eura. Svi ostali i stranci plaćaju 22 eura.

Što se tiče ugostiteljske ponude, najniži planinarski dom na svijetu ne nudi hranu kao dio svoje standardne ponude. Nude piće i sladoled, koji se naručuju po principu self servicea, no priprema hrane je moguća samo kada se radi o velikim grupama i tada se mogu pripremiti goveđi gulaš, grah, maneštra, odnosno nešto na žlicu. Mimo toga, imaju kuhinju u kojoj si planinari mogu sami spremiti jelo pojašnjava Damir te podsjeća kako u Hrvatskoj još jedan planinarski objekt nosi Hirtzovo ime.

Riječ je o Planinarskom skloništu Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama, koje je pak samo 50 metara udaljeno od Planinarske kuće Dragutina Hirtza, koja pak nosi ime po ocu Mislava Hirtza, koji je bio učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar i putopisac.