Ovaj grad na hrvatskom otoku ima 10 puta više stanovnika od cijelog Lastova! Nekad su ga zvali “malo selo”

Hrvatski otoci, koje mnogi doživljavaju samo kroz turizam i odmor na plažama, žive i kad zađe ljetno sunce. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska ima 53 naseljena otoka na kojima živi 127.838 otočana. Većina je otočnih mjesta prilično maleno, broje tek koju stotinu stanovnika, no u jednom od njih živi podjednak broj ljudi kao, primjerice, u Ozlju ili Vrgorcu, i dvostruko više nego u Skradinu. To je Mali Lošinj, najveći otočni grad u Hrvatskoj.

Iako u svom imenu, ironično, ima pridjev ‘mali’, najveći grad na svim hrvatskim otocima svojim domom, prema podacima sa stranice gradske uprave, zove 7.565 ljudi. Usporedbe radi, cijeli otok Lastovo ima oko 800 stanovnika, Mljet nešto više od 1000, a Vis čak upola manje od tog jednog otočnog grada, oko 3500 stanovnika.

Mali Lošinj jedan je od prepoznatljivih simbola hrvatskog turizma, grad koji već stoljećima nosi reputaciju lječilišne oaze, ali i važnog brodograđevnog i pomorskog središta Jadrana. Ovaj otočni grad ujedno je i administrativno središte lošinjskog arhipelaga, koji čini skupina manjih naseljenih otoka poput Unija, Ilovika, Suska, Malih i Velih Srakana, uz niz razasutih nenaseljenih otočića.

Grad Mali Lošinj se može pohvaliti s čak 2600 sunčanih sati godišnje, a prvi pisani trag o njemu datira iz 1398. godine, kada se spominje pod imenom Malo selo. U prošlosti je bio važno brodograđevno središte, pa je u 19. stoljeću ovdje djelovalo čak 11 brodogradilišta, dok je njegova trgovačka flota slovila za najjaču na Jadranu.

Vizurom grada dominira zvonik župne župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, a on je i dom jednog doista posebnog muzeja posvećenog još posebnijem pronalasku. Riječ je o Apoksiomenu, najbolje očuvanom kipu Apoksiomena na svijetu koji je u pronađen u tamošnjem moru 1997. godine. Riječ je o brončanom kipu, sportašu savršenih tjelesnih proporcija, umjetničkom djelu iz doba stare Grčke.

u Malom Lošinju nalazi se i Miomirisni otočki vrt u kojem na oko 3500 četvornih metara raste više od 250 vrsta biljki, od kojih je 100 autohtono. Mjesto je to koje floru otoka predstavlja ‘u malom’, između biljnih staništa protežu se suhozidi, a pogled seže sve do Velebita. Vrt je podijeljen na nekoliko sekcija, od kojih je svaka posvećena određenoj vrsti bilja. Dok šetate “ulicom ružmarina”, “ulicom kadulje” ili “ulicom lavande” svakako od domaćice poslušajte priču o povijesti biljaka na Lošinju i vrstama koje vas okružuju. Sve je u vrtu posvećeno Mediteranu i njegovoj autohtonoj prirodi i običajima.

U okolici grada nalaze se i neke od predivnih plaža, primjerice Sunčana uvala ili pak Čikat, dok se jedan od najljepših pogleda na Mali Lošinj, more i okolne otoke pruža s tematskog vidikovca Providenca, udaljenog od Malog Lošinja deset minuta vožnje. Vidikovac se sastoji od poučne staze Apsyrtides i bara s pićem i lokalnim delicijama.

Apsyrtides je staro grčko ime za cresko i lošinjsko otočje, a upravo će se ono rasprostrijeti pred vašim očima kad se smjestite za jedan od stolova u baru. Poučna staza duga je 300 metara i uključuje 28 interpretacijskih ploča s kojih možete doznati više o otočju, svakom pojedinom otoku arhipelaga i njegovim posebnostima.

Isto tako, posjet Malom Lošinju možete iskoristiti i za planinarsku avanturu, uspon na Osorčicu, na koju se, kao jedan od prvih turista-planinara popeo još 1887. godine austrougarski prestolonasljednik Rudolf Habsburg. Najviši je vrh Televrin, koji broji 588 metara, no najslikovitiji je nešto niži Sveti Mikula od 557 metara.