PUTEVIMA POVIJESTI
Ove nerazvikane i neobične atrakcije u Istri potpuno će vas oduševiti: od tragova dinosaura, kosog tornja i pijane pruge do slapa koji inspirira pjesnike
Lijepa obala i plaže, gradići s kamenim ulicama u unutrašnjosti, vrhunska vina i maslinova ulja, uzbudljiva mreža biciklističkih i pješačkih staza. Sve nabrojano samo je manji dio onoga što nudi najveći hrvatski poluotok. Istra je oduvijek omiljeno odredište za jednodnevno ili višednevni izlet, a koliko god ju puta posjetili, uvijek otkrijemo nešto novo. Zato vam danas otkrivamo nerazvikane i neobične atrakcije u Istri koje su vam možda promakle, a koje će vas potpuno oduševiti. Krenimo zajedno u Terru Magicu!
PIJANA PRUGA KOJOM JE ZADNJI VLAK PROŠAO 1999.
jedna od manje poznatih zanimljivosti koja se sve češće obilazi prilikom posjeta najvećem hrvatskom poluotoku je i “pijana pruga” u Istri. Riječ je dijelu dionice između Lupoglava i Štalije koja je neravna, nakrivljena, vijuga, a kako se njome više ne prometuje, izvor je mnoštva zabavnih fotografija na društvenim mrežama. Građena je od 1948. do 1951. godine, a ideja je bila da se omogući jednostavniji prijevoz ugljena iz istarskih rudnika do luke u Rijeci. U zlatno doba istarskog rudarstva, krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina, prugom je prolazilo i po sto vagona ugljena dnevno.
Kako su se zatvarali istarski ugljenokopi prometa je bilo sve manje, a posljednji je vlak prošao ovim tračnicama 1999. godine. Pruga je pala u zaborav, nije održavana, a obilne kiše pokrenule su i klizišta. Tako je jedan dio pruge urušen, tračnice su ostale pričvršćene za drvene pragove, ali su se iskrivile i na nekim dijelovima doslovno vise. Poprimile su zanimljiv i fotogeničan izgled i ubrzo su prozvane “pijanom prugom”.
KOSI TORANJ U ZAVRŠJU
Jeste li znali da Istra ima svoj kosi toranj, poput onog u Pisi? Impozantni zvonik uz crkvu Blažene Djevice Marije Svete Krunice visok je 22 metra i nagnut čak 40 centimetara, a pronaći ćete ga u mirnom naselju Završje, koje je udaljeno tek nekoliko kilometara od razvikanog Grožnjana. Kosi toranj u Istri je specifičan po tome što ne završava šiljastim vrhom u obliku piramide, već ravnim krovom na kojem su podignuti nazubljeni bedemi.
Ovaj jedinstveni zvonik uz crkvu Blažene Djevice Marije Svete Krunice nije samo estetsko čudo, već i uzbudljiva priča o prošlim vremenima, kada su stražari i osmatrači koristili njegove visine za nadzor i obranu.
PONOR I SLAP BUTORI
svako putovanje u Istru nova je avantura u kojoj upoznajete neku tajnu za koju dotad niste znali. Jedna od njih neka na sljedećem putovanju bude posjet ponoru i slapu Butori, maloj oazi prirode, šume i vode skrivenoj od pogleda i nerazvikanoj među turistima. Nalazi se blizu mjesta Šterna, na cesti koja povezuje Buje i Oprtalj. Posjet ne uključuje fizički napor jer se ponor nalazi u blizini ceste. Čim parkirate krećete stazicom koja obilazi ponor, osiguran visokom ogradom.
Ulaz u ponor je slobodan, a nakon što prođete ogradu doći ćete na uređenu stazu s rukohvatom, tako da je spuštanje sigurno i za najmlađe. Ovo je mjesto inspiracije za brojne pjesnike iz cijele Europe. Svakog se kolovoza, uz krijes, lučice i baklje, tu održavaju susreti šumskih pjesnika, a okupljanje je ispod stabla duda koje je posađeno na prvom susretu 2011. godine.
OTOČIĆ NA KOJEM SU PRONAĐENI TRAGOVI DINOSAURA
Nenaseljeni otočić Fenoliga kod najjužnijeg istarskog rta Kamenjaka, lako bi se dao izgubiti ‘u moru’ ostalih, brojnih hrvatskih otoka… No, bila bi to velika pogreška jer je on doista poseban. Ne po dužini svoje obale, dugačka je svega 614 metara. Ni po visini, visok je šest metara. Fenoliga je poznat po nečemu sasvim drugačijem – na njemu se naime nalazi jedno od najbogatijih i najvrednijih nalazišta stopa dinosaura u Europi!
Poluotok Kamenjak, pod koji Fenoliga ‘spada’, upisan je na popis lokacija od velike paleontološke vrijednosti. Naime, stvar je u tome da su na tamošnjem rtu Grakalovac, a prvenstveno na Fenoligi, pronađeni iznimno rijetki otisci stopala dinosaura. Na Fenoligi, koja se zbog toga naziva i otokom dinosaura, pronađeno je njih 150, a otkrili su ih 1975. godine slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec.
VODNJAN: GRAD MURALA, KAŽUNA, ALI I MUMIJA
Šarmantni istarski gradić Vodnjan poznat je po mnogočemu: u tom se gradu nalazi najduža istarska ulica, Trgovačka, koja broji više od tri kilometra, ali i ona najuža, Stari grad, široka svega 50 centimetara. Vodnjanske ulice uljepšava šarenilo brojnih murala, dok u njegovoj okolici raste čak pola milijuna stabala maslina. U području koje gravitira tom gradiću prebrojano je najmanje 3000 tradicionalnih kažuna. Ali to nije sve! Vodnjan je poznat i po, kako se piše za njega, tome što je dom najtajanstvenijih mumija u Europi.
Fascinantne mumije nalaze se u vodnjanskoj župnoj crkvi sv. Blaža i dio su poprilično nevjerojatne ‘zbirke’ – ukupno 370 relikvija 250 različitih svetaca, piše portal Istra.net. Neke koje se posebno ističu su, primjerice, trn s Isusove krune, komadić vela Bogorodice ili pak čestica križa na kojem je bio razapet Isus. No, koliko god ove bile zvučne, najveću pažnju ipak plijene neraspadnuta i očuvana tijela ili pak dijelovi tijela nekolicine svetaca. Spomenuti ostaci fasciniraju znanstvenike, ali i posjetitelje. Naime, tijela, a ni ostaci nisu balzamirana ni hermetički zatvorena, a navodno, kruže priče, imaju i moć ozdravljenja.
ALEJA PINIJA NA BRIJUNIMA
Nacionalni park Brijuni jedno je od najposebnijih mjesta u Hrvatskoj. Nevjerojatna, bujna priroda, zelenilo drveća stopljeno s plavetnilom mora, arheološka nalazišta prepuna povijesti, safari park sa živahnim životinjama… Za zaista upoznati ovo čarobno otočje neće vam biti dovoljno doći samo jednom i projuriti kroz njega onako nabrzinu. A mjesto na tom otočju koje ne smijete propustiti je prekrasna Aleja Pinija.
Aleja pinija uredan je drvored star više od 100 godina. Krošnje stogodišnjih stabala visokih 25 metara koje se poput kišobrana nadvijaju nad stazu prizor su koji oduzima dah. Pronaći ćete ju nedaleko od obale otoka Veliki Brijun, u blizini brijunske luke, iza hotela Neptun. U neposrednoj su blizini i Brijunski mediteranski vrt i stara maslina. Drvored je posađen 1905. godine, a do danas je ostao jedan od prepoznatljivijih simbola nacionalnog parka.
