Posjetili smo najstariji park prirode u Hrvatskoj: njegovo jesensko lice potpuno nas je osvojilo, kao i fascinantne priče koje čuva

Neki skupljaju Pokemone, neki planinske vrhove, a ja sam si davno „zadala“ misiju da posjetim baš sve nacionalne parkove i parkove prirode u Hrvatskoj. Osim Lastovskog otočja, koje je zbog udaljenosti teže realizirati, na popisu neispunjenih nekako je, valjda greškom, sve donedavno ostao i Kopački rit. Prije desetak dana napokon sam uživo vidjela tu ljepotu kojoj sam se do tada samo divila na fotografijama.

Ovo močvarno carstvo na istoku Hrvatske, kojem tepaju i da je europska Amazona, potpuno je drugačije od svega što sam vidjela i baš svakom bi preporučila da posjeti ovaj biser u srcu Baranje.

Smješten u srcu prekrasne Baranje, Kopački rit ponosno nosi titulu najstarijeg parka prirode u Hrvatskoj. Ova jedinstvena močvarna oaza svoj je zaštićeni status dobila davne 1976. godine, čime je postala pionir u očuvanju prirodne baštine naše zemlje.

Kopački rit se prostire na površini od približno 23.000 hektara i predstavlja jedno od najvažnijih močvarnih područja u cijeloj Europi. Smješten na ušću rijeka Drave i Dunava, ovaj park na istoku zemlje obiluje raznolikim ekosustavima, koji su dom mnogim rijetkim i ugroženim vrstama biljaka i životinja.

S obzirom na ogromnu površinu, teško je u jednom danu vidjeti i doživjeti baš sve, ali čak i ako upoznate njegov manji dio dobit ćete dojam divljine i ritma prirode. Mi smo došli u Kopačevo, gdje se nalazi prijemni centar, a vožnju brodom rezervirali smo dan unaprijed telefonom.

Ulaznica u park stoji samo 3 eura, ali iskreno preporučujem da izdvojite 13 eura i uzmete i vožnju brodom. Od ulaza do pristaništa broda možete doći vlakićem, cijena karte koja uključuje i tu vožnju stoji 15 eura, ali šetnja je prekrasna, kratka i ugodna pa ako nemate problema s kretanjem svakako predlažem da se uputite pješke. Aktualne cijene i programe možete pronaći na službenoj stranici parka.

Već i sam prilaz prijemnom centru daje naslutiti da vas na samo nekoliko koraka čeka nešto zaista posebno. Drveni objekti okruženi zelenilom, veliko dječje igralište, simpatičan kafić uklopljen u okoliš…

Nakon kupovine ulaznica i detaljnih uputa prijateljski nastrojenog vodiča, krećemo u susjednu zgradu gdje uređen mali prezentacijski centar u kojem su na inovativan način, i uz korištenje tehnologije, prikazane sve posebnosti ovog područja. Tu možete saznati detalje o najčešćim stanovnicima parka, čuti na slušalicama riku jelena i pjev ptica, a cijeli je postav odličan uvod za šetnju i razgledavanje koje će uslijediti.

Od prijemnog centra do pristaništa vodi drvena stazica kroz šaš, cijeli krajolik djeluje nestvarno, svakih nekoliko koraka nailazimo na table s kojih saznajemo nove zanimljive detalje o stanovnicima močvare i biljkama koje u njoj rastu. Paralelno s drvenim mostićem prolazi poučna staza kroz šumu, pa možete kombinirati ta dva puta ili jednim ići prema pristaništu, a drugim se vratiti.

Opuštena šetnja slikovitim stazicama dovodi nas do nasipa, kojim još par minuta šetamo prema pristaništu s kojeg kreće električni brodić. Na njemu nam vodič iz parka prirode na zanimljiv način priča priču o ovom jedinstvenom području, pokazuje nam i objašnjava sve uz što prolazimo, prepričava nam kako izgleda park u različita godišnja doba.

Sredina je listopada i poslužilo nas je prekrasno vrijeme. Sunce nas lagano grije, zrak je bistar i sve boje ovog kraja posebno dolaze do izražaja. Prolazimo kraj nekoliko sivih čaplji koje nezainteresirano stoje na grani, skoro su se stopile s okolišem, a s drugog nas debla gleda barska kornjača koja se izašla ugrijati.

Na jednom se otočiću smjestila hrpa kormorana, čije su kolonije najbrojnije u parku, a imali smo sreće i u letu ugledali i najveću pticu u parku i njegov simbol: prekrasnog orla štekavca. Dabrove nismo vidjeli, ali svjedočili smo posljedicama njihovog djelovanja, srušenim stablima čije su podnožje temeljito izgrizli.

Cijelo se vrijeme čuje pjev ptica, a vodič nam objašnjava i zašto. U cijeloj Hrvatskoj postoji oko 400 vrsta ptica, a u Kopačkom je ritu zabilježeno njih oko 300. To znači da se više od 70 posto svih ptica može vidjeti i čuti upravo ovdje! Dok prolazimo pored otoka s kormoranima, koji sam već spomenula, vidimo gotovo posušena, sivkasta stabla. Pa saznajemo i nevjerojatne činjenice o ovoj ptici.

U Kopačkom ritu nalazi se najveća kolonija kormorana u Hrvatskoj, oko 1000 parova, a jedan kormoran pojede i do pola kilograma ribe dnevno! Sasvim je jasno zašto ih ribiči baš i ne vole. A zašto su stabla tako siva i posušena? Izmet kormorana je toliko jak i toksičan da uništava sve oko sebe!

Kopački rit je izuzetno važno i osjetljivo područje, dom tisućama biljnih i životinjskih vrsta. U njemu su prirodni procesi gotovo netaknuti, sve funkcionira onako kako je priroda odredila. Unutar samog parka prirode Kopački rit postoji i područje posebnog zoološkog rezervata, gdje su mjere zaštite strože. U tom području nema lova ni ribolova, životinje se ne smiju uznemiravati ni hraniti. Kazne za nezakonit lov i ribolov su paprene, a čuvari prirode redovito nadziru teren.

Osim ptica i riba, u parku žive i brojni sisavci: dabrovi, jeleni, divlje svinje, lisice, divlje mačke i čagljevi. Jeleni su najbrojniji, u posebnom rezervatu živi oko 150 jedinki, a u cijelom ih parku i okolici ima više od tisuću. Zato je u jesensko doba posebno popularan program rika jelena zbog kojeg je ovo doba stvarno idealno za posjet i istraživanje.

Brodić se lagano vraća u pristanište, cijela je vožnja trajala nešto manje od sata, a mi se iskrcavamo puni dojmova i novih informacija. Laganom šetnjom vraćamo se kroz šaš do prijemnog centra, kafića i parkirališta na kojem nam je automobil. Kopački rit mogli bi istraživati cijeli dan.

U njemu se, primjerice, nalazi i kompleks dvoraca Tikveš, romantičarski sklop ladanjske arhitekture koji je 2022. pretvoren je u zanimljiv Prezentacijsko-edukacijski centar. Od prijemnog centra u Kopačevu do njega je najbolje krenuti automobilom, za što nismo imali vremena. Ne preostaje nam drugo nego se u kopački rit čim prije vratiti i otkriti njegovu ljepotu u različita godišnja doba!