Ova županija skriva više starih gradova nego bilo koja druga u Hrvatskoj! Iskoristite vikend, spakirajte sendviče i krenite u istraživanje

Ova godina bila je prepuna prelijepih zalazaka. No, jedan od njih nekako se posebno urezao u sjećanje, a sunce koje se tog dana opraštalo od pitomih brežuljaka i rijeke Dobre i danas osjećam na koži kada zatvorim oči i vratim se u taj trenutak. Trenutak je to kada stojim u kuli Starog grada Novigrad na Dobri, kada je cijeli zrak i sve okolo, pa čak i div Kleka u daljini, ovijen u zlatnu boju, mek i podatan, poput svile. Bio je to jedan od najljepših zalazaka ove godine. Jedan od onih koje želim ponoviti…

Stari grad Novigrad na Dobri jedan je od brojnih, čak 30-ak, starih gradova koji su kroz povijest čuvali šire područje Karlovačke županije, na kojem su se uvijek ‘sudarali’ istok i zapad. Svako malo, uzdignutu na nekoj uzvisini, na području županije pronaći ćete te moćne, tvrdoglavo uporne i ponosne svjedoke prošlosti koji su se nagledali svačega, i tuge i veselja. To im je, uostalom oduvijek i bila glavna uloga: da bdiju nad krajem koji su ljudi koji su ih sazdali nazivali svojim domom.

Stari grad Novigrad na Dobri za mene je romantičar: tako prekrasno samotnjački, mjesto je to gdje se dolazi po mir, gdje dolazite slušati tok rijeke podno njega, okretati pedale bicikla ili šetati dok noge ne zabole, među ostalim po starom kamenom mostu nastalom u doba Karolinske ceste. Mnogi kažu da je taj most jedan od najljepših u Hrvatskoj, a definitivno je sa svojih 10 lukova jedan od starijih…

No, ima i jedan stari grad koji stoji u urbanoj košnici Karlovačke županije, Karlovcu, na uzvišenju nad tim gradom, okružen hrastovom šumom po kojoj je i dobio ime, te pazi na grad kojem život kroje četiri rijeke. I dan danas, iako tamo stoji već dugi niz stoljeća, otkriva svoje tajne. Kad smo ga mi posjetili, i s njegove kule gledali Karlovac zaposlen svakodnevicom, uz njega su trajali arheološki radovi i istraživanja. Tijekom njih su pronađeni ostaci iz prapovijesti, pretpostavlja se nekog većeg objekta kojeg je Stari grad Dubovac, koji se prvi put spominje u 13. stoljeću, danas ‘nasljednik’. U doglednom vremenu, u pogledu na sve pronađeno moći će uživati svi posjetitelji…

Današnji izgled stekao je rekonstrukcijom nakon Drugog svjetskog rata. Među njegovim zidovima, a kojima će u narednom periodu u sklopu novog projekta biti udahnut novi život, kao i neposrednoj okolici, gužva se sva silina povijesti: o njoj priča muzej, a sam je stari grad živahno mjesto brojnih manifestacija i događanja, od predstava do koncerata, a u njemu čak možete zaigrati i escape room. Ponekad, kako je u njemu restoran, njegovo unutarnje dvorište zamiriši i na hranu…

Nazivaju ga povijesnim draguljem iznad Karlovca, a slovi i za jedan od najbolje očuvanih spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj. I njemu su sudbinu, kao i mnogim drugim tamošnjim zdanjima, odredili Frankopani, služio je u jednom trenutku i kao ladanjski vidikovac za bogate i moćne te hotel, a danas njegove tri okrugle i jedna četverokutna kula predstavljaju jednu od glavnih turističkih atrakcija Karlovca.

No, romantični Stari grad Novigrad na Dobri i živahni Stari grad Dubovac tek su početak priče o starim gradovima Karlovačke županije. Ona nosi naziv Dodir civilizacija i, kroz revitalizaciju starih gradova, priča priču o tom bogatom poviješću i predivnom prirodom obdarenom kraju. Taj projekt, Dodir civilizacija, obuhvaća 10-ak starih gradova na području Karlovačke županije, od kojih neki već sjaje u svom nekadašnjem sjaju. Drugi na to još uvijek čekaju, a upravo je njihova obnova, te revitalizacija, krajnji cilj spomenutog projekta.

Jedan od onih koji već ‘sjaje’ punim sjajem jest Stari grad Ogulin, odnosno Ogulinski kaštel. Izgrađen tik do moćnog Đulina ponora u kojem nestaje Dobra i gubi se u podzemnim kanalima špiljskog sustava Medvednica, bio je srčika oko koje se ispleo suvremeni grad. Danas je on dom Zavičajnog muzeja Ogulin, koji među ostalim čuva sjećanje na početke alpinizma u Hrvatskoj, ali i Ivanu Brlić Mažuranić koja je Ogulinu priskrbila auru hrvatskog grada bajke. Upravo je dvorište starog kaštela dom Ivanine kuće bajke, zdanja posvećenog bajkopiscima.

Povrh obale ljeti vrlo voljene Kupe, na moćnoj stijeni ponosno se pak uzdižu krovovi Starog grada Ozalj. Njegova povijest seže još u 6. stoljeće, poznat je po velebnom palasu Zrinskih, a u kompleksu živi i Zavičajni muzej Ozlja. Upravo u tom gradu, kažu, ta povijesna veza sa Zrinsko-Frankopanskim naslijeđem i baštinom posebno se lijepo može opipati…

Zanimljivu, doduše u patinu vremena zavijenu priču priča i Stari grad Bosiljevo. Poseban je po svom nepravilnom tlocrtu te kulama i zidinama koje se gužvaju na njemu, a jedno je vrijeme služio i kao dom za starije osobe te restoran. Korijene je pustio u 15. stoljeću, a jedan od njegovih brojnih vlasnika bio je i ban Josip Jelačić koji je u njemu ljetovao.

Stari grad Cetin, kojih četiri kilometara udaljen od Cetingrada, mjesto je gdje se 1527. godine održao prvi hrvatski sabor. Građevinsko je čudo ‘u starom’: redaju se u njemu slojevi graditeljskih stilova sve do turskih pojačanja pa on predstavlja jedan od jedinstvenih primjera otomanske vojne arhitekture na području Hrvatske. Unutar utvrde nalaze se, među ostalim, ostaci citadele Ičizar te kula Drenđula.

Stari grad Drežnik kojem je 2011. rekonstruiran veliki toranj, njegov najupečatljiviji dio, smatra se najvažnijim arheološkim i arhitektonskim lokalitetom Rakovice. Kao stvoren je da se u pogledu na njega (zasad samo izvana) uživa na nekoj od pješačkih, jahačkih ili pak biciklističkih tura. S druge strane, i sam puno daje: kad stojite ispred njega nudi predivan pogled na rijeku Koranu i okolno područje.

Stari grad Modruš, još jedna od tih obrambenih točaka, smjestio se pak na 670 metara nadmorske visine, a njegovi su ostaci uklesani u živu stijenu. Nekada ga je okruživao velebni sustav kula i bedema, dugačkih čak 1200 metara, a predstavljao je mjesto gdje se bila utvrdila vjera te se pisali neki od ključnih pravnih dokumenata 15. stoljeća.

Stari grad Slunj, kao posljednji od starih gradova Karlovačke županije kojima se bavimo u ovom članku, smjestio se pak na stijeni koju s tri strane grli nevjerojatno tirkizna Slunjčica, jedna od najljepših hrvatskih rijeka. Prvi puta se spominje u 14. stoljeću, nosio je kroz povijest niz imena, a lokalno ga stanovništvo zove Gradina. I on, kao i svi drugi pobrojani stari gradovi, idealne su destinacije ako želite zaviriti u prošlost, nakratko pustiti da vas ona zagrli, baš kao što bršljan grli stari kamen…