Rijeka duga 15 km krije jedini most na dva kata u Hrvatskoj! Izvire iz misteriozne špilje, a njen donji tok proglašen je spomenikom prirode

Na svega petnaestak kilometara toka kriju se sedrene barijere, ledeno hladni izvori i most inspiriran starorimskom arhitekturom koji se smatra jedinstvenim graditeljskim čudom u Hr

Foto: Shutterstock

Kilometrima možda nije velika, no ljepotom svakako jest. Na njoj se nalazi jedini kameni most na dva kata u Hrvatskoj, izvor joj je u misterioznoj špilji koja je dio jednog od najduljih podzemnih sustava u našoj zemlji, a proglašena je i spomenikom prirode… Ako bismo trebali upotrijebiti samo jednu riječ da je opišemo, odabrali bismo onu ‘posebna’. Rijeka Tounjčica doista je idealno odredište za proljetni izlet!

RIJEKA TOUNJČICA IZVIRE U ŠPILJI

Rijeka Tounjčica je glavna pritoka mnogo razvikanije Mrežnice. Rađa se iz ponornica koje vladaju podzemljem ogulinsko-modruške doline, a na površinu izlazi u špilji Tounjčici, na 225 metara nadmorske visine, podno brda Krpel u Tounju. Nije dugačka i ima tek 14,6 kilometara, a ime je dobila od riječi ‘htone’ ili’ tonje’, što bi značilo duboka voda, odnosno jezerce.

Špilja je dugačka 382 metra i povijesno je važna. Naime, upravo se uz nju veže jedan od najstarijih prikaza špilje u Hrvatskoj, a koji datira iz davne 1689. godine. Špilju Tounjčicu se istražuje od 1935. godine, a 2019. godine se doznalo da je spojena sa špiljom u kamenolomu Tounj. Time je utvrđen peti najdulji špiljski sustav u Hrvatskoj: špiljski sustav Tounjčica dug je čak 9104 metra.

PRVI DIO TOKA IDE KROZ KANJON, DONJI DIO TOKA JE ŠIROK

Rijeka Tounjčica ima dva lica. U prvom dijelu toka teče kroz uski kanjon, a nizvodno od Ožanića, gdje se u nju ulijeva Rudnica, postaje šira te prepuna izvora koji njezinu vodu čak i u ljetnim mjesecima održavaju vrlo hladnom. Među tim izvorima posebno je poznat izvor koji se zove Lisičije (Lisičino) vrelo. Tounjčica se naposljetku ulijeva u Mrežnicu: svoje vode joj predaje kod ostataka utvrde Ključ u Ključu.

Rijeka Tounjčica je iznimno bitna u smislu staništa i bioraznolikosti. Nažalost, ne možemo ustvrditi da predstavlja potpuno netaknuti dio hrvatske prirode jer, barem njezin gornji dio toka, osjeća posljedice izgradnje hidroelektrane Gojak. Naime, ona je povezana sa Zagorskom Mrežnicom koja puni akumulaciju Sabljaci i to utječe na jačinu njezina toka. No, ipak, cijela se vodi kao dio mreže Natura 2000, dok je donji dio njezina toka, s Mrežnicom, proglašen spomenikom prirode 2024. godine.

DONJI DIO TOKA PROGLAŠEN JE SPOMENIKOM PRIRODE

Spomenik prirode Mrežnica-Tounjčica obuhvaća gornji tok rijeke Mrežnice i donji tok rijeke Tounjčice, i to na područjima Ogulina i Slunja te općina Tounj i Barilović. Na tom su području, ukupne površine 671,67 hektara, zabilježene 63 sedrene barijere.

Rijeka Tounjčica je iznimno bitna i u kontekstu endemskih vrsta ili pak vrlo rijetkih vrsta. Primjerice, na području njezina izvora raste ogulinska špiljska spužvica, jedina podzemna slatkovodna spužva na svijetu. Isto tako, obožavaju je i dabrovi i vidre.

JEDINI KAMENI MOST NA DVA KATA U HRVATSKOJ

Očarava i već spomenuti jedini kameni most na dva kata u Hrvatskoj. Izgrađen je u drugoj polovici 18. stoljeća, u Tounju, na mjestu na kojem Jozefinska cesta prelazi preko kanjona rijeke Tounjčice. Prvi kat mosta izgrađen je 1775. godine, u vrijeme kad je započela gradnja Jozefine. U čast cara Josipa II. prozvan je Josipovim mostom, a gradnja je bila inspirirana starorimskom arhitekturom. Drugi kat je nadodan mostu u 19. stoljeću, prilikom obnove Jozefinske ceste. Most krase i kipovi legionara i spomen-ploče.

ŠETNJA JE LAGANA, ULAZAK U ŠPILJU NA VLASTITU ODGOVORNOST

Most je nastradao u Drugom svjetskom ratu, a obnavljan je od 1957. do 1973. godine, no s ciljem da ostane funkcionalan. Njegova puna ljepota vraćena mu je 2011. godine, kada je u potpunosti rekonstruiran, uključujući i njegove ukrase koji su vraćeni na svoje prvotno mjesto.

S obzirom na sve navedeno, rijeka Tounjčica kao da zove na proljetni izlet. Šetnja uz rijeku do špilje je lagana, no ulazak u špilju na vlastitu odgovornost pa svakako, ako želite zaviriti unutra, budite oprezni. Unutra, navode oni koji su bili, iznimno brzo postaje vrlo mračno, a isto je tako i sklisko.

Pročitajte još