Za ovu se planinu dugo mislilo da je najviša u Europi! Neprestano se smanjuje i jedna je od najopasnijih na svijetu

Krov Europe ili ‘bijela planina‘. Kojem god nadimku se priklonili, njegov ‘vlasnik’ uvijek će biti jedan i jedinstveni Mont Blanc, najviši vrh zapadne Europe i Alpa. Ovu nevjerojatnu planinu, nastalu prije 15 milijuna godina, dijele Francuska i Italija, a nazivaju je kolijevkom alpinizma… I to je sve samo početak. Idemo na Mont Blanc!

Mont Blanc dijele, dakle, dvije zemlje, Francuska i Italija, a sam se masiv proteže i u Švicarsku. Vrh se nalazi na teritoriju Francuske. S obzirom na to, ima i dva imena: francuski Mont Blanc i talijanski Monte Bianco. Oba naziva znače isto: bijela planina.

Prema službenim podacima, Mont Blanc je visok 4810 metara. No, zanimljivo, njegova visina konstantno varira. Sam vrh te planine sastoji se od leda i snijega, radi čega je i dobio ime, pa svako mjerenje potencijalno donosi neko iznenađenje. U znanstvene svrhe, njegova se visina redovito mjeri od 2001. godine, a najviša visina (ona od 4810 metara) izmjerena je 2013. godine. Godine 2024. smanjio se na oko 4805 metara, na što su utjecale manje količine kiše i snijega u posljednje dvije godine. Što se tiče snijega, na Mont Blancu godišnje padne u prosjeku 3,2 metara snijega.

Kad smo već kod njegove visine, važno je naglasiti kako ga se vrlo dugo smatralo najvišim vrhom europskog kontinenta. No, tu mu je titulu, promjenom granica Europe, odnosno njihovim proširenjem do Urala i Kavkaza, preoteo Elbrus sa svojih 5642 metara.

Zovu ga kolijevkom modernog alpinizma. Prvi su na njegovu vrhu stajali Jacques Balmat i Michel-Gabriel Paccard 1786. godine. Nekoliko desetljeća kasnije, na vrh se popela i prva žena. Maria Paradis popela se na vrh 1808. godine. Bila je sluškinja u Chamonixu, popela se u suknji, a pratio ju je i Balmat.

Nakon njezina uspona, trebalo je proći još 30 godina prije nego što će na vrhu opet stajati žena. To je za rukom tada pošlo francuskoj aristokratkinji Henriette d’Angeville, jednoj od prvih alpinistica. Što se tiče brzine uspona, rekord drži William Boffelli. Za uspon iz Chamonixa do vrha i natrag trebalo mu je samo četiri sata i 43 minute! Rekord je postavio lani, u svibnju.

Iako Mont Blanc nema rekordnu visinu kao neki od himalajskih vrhova, opasno ga je podcjenjivati. Naime, spada među neke od najsmrtonosnijih planina na svijetu i svake godine uzme oko 100 života. Unatoč tome, vrlo je popularno alpinističko odredište: godišnje se na njega pokuša popeti oko 20 tisuća alpinista.

Uz Mont Blanc se veže i legendarni Tour du Mont Blanc, jedna od najslavnijih svjetskih planinarskih staza koja prolazi kroz tri države te okružuje poznatu planinu. Kroz planinu prolazi i 11,7 kilometara dugi tunel koji povezuje Chamonix u Francuskoj s Courmayeurom u Italiji.

Mont Blanc ima posebnu priču i s avionima. Naime, 1960. godine Henri Giraud je bio prva osoba koja je na njegov vrh sletjela malim zrakoplovom. Nažalost, čak su se dva zrakoplova srušila na Mont Blancu, i to 1950. i 1966. godine. Smrtno je stradalo 160 osoba.