
Kvizovi
JEDAN OD NAJLJEPŠIH NA SVIJETU
Malo koji hrvatski otok nosi toliko superlativa. Najljepši, najslavniji, najatraktivniji, najsunčaniji, s prosječno 2726 sati sunca… Hvar je sve to, a povrh toga i najduži otok u Hrvatskoj. Upravo zahvaljujući činjenici da se pruža u duljini oko 70 kilometara, svrstava se među hrvatske ‘geografske’ otočne rekordere – Cres kao površinom najveći, Brač kao najviši, Pag kao najrazvedeniji…
I dakle, Hvar, sa 67,5 kilometara kao najduži otok u Hrvatskoj. Širina mu je do 10,5 kilometara, dok mu ukupna duljina obale iznosi oko 270 kilometara. Zahvaljujući tome spada u jedne od najrazvedenijih hrvatskih otoka, dok mu je sama površina 299,6 kilometara četvornih, što ga ujedno čini jednim od najvećih otoka na Jadranu. Najviši mu je vrh Sveti Nikola, koji se ‘penje’ do visine od 628 metara, dok ga od obale dijele četiri kilometra. ‘Društvo’ mu čine Brač, Vis, Korčula te poluotok Pelješac.
No, taj srednjodalmatinski otok, najdulji otok u Hrvatskoj, mnogo je više od navedene statistike. Hvar je otok vrlo bogate kulturno-povijesne baštine na što ukazuje njegovih 936 spomenika – od toga 725 spomenika kulture, 183 su spomenika prirode te 28 njih koji su istovremeno i spomenici kulture i spomenici prirode.
Neki od njih nalaze se i na Popisu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, a otok se može pohvaliti i prvim građanskim, javnim kazalištem u Europi, izgrađenim 1612. godine, umijećem izrade čipke od agave te tradicionalnom procesijom ‘Za križen’ koja se održava već 500-tinjak godina u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak.
Što se tiče samih upisa na popis svjetske baštine, Hvar se može pohvaliti s njih čak šest. Na popisu nepokretne svjetske baštine nalazi se Starogradsko polje (u kombinaciji sa starom jezgrom Starog Grada), i to kao jedan od najbolje očuvanih primjera grčke podjele zemljišta na Mediteranu. Na popisu nematerijalne baštine, osim spomenute čipke i procesije, nalaze se i ostali simboli tog otoka – klapsko pjevanje, mediteranska prehrana i suhozidi.
No, ni to nije kraj zanimljivostima vezanima uz Hvar, najduži otok u Hrvatskoj. U dijalektu ga zovu ‘For’, a na njemu je 1858. godine otvorena prva meteorološka postaja u Hrvatskoj. Bio je dom majstorima pisane riječi kao što su Petar Hektorović i Hanibal Lucić te skladatelja Antuna Dobronića, dok je Hvaranin Ivan Vučetić izumio daktiloskopiju, o čemu priča i centar posvećen njegovu liku. U Jelsi je 1964. godine osnivan i prvi disco klub u Jugoslaviji, Amfora, a otok je čak dvije godine, 2019. i 2021., proglašavan najboljim otokom u Europi.
Hvar, najduži otok u Hrvatskoj, obiluje isto tako i predivnom prirodom, pogotovo plažama i morem, a posjetitelje ravnodušnima ne ostavljaju ni tamošnja mjesta. Za početak tu je sam grad Hvar, zatim već spomenuti Stari Grad koji se smatra najstarijim gradom u Hrvatskoj, pa Vrboska i njezini mostići te Jelsa, u kojoj se nalazi jedan od najljepših dalmatinskih parkova.
Kvizovi
Zanimljiva potraga
Mlječni proizvodi iz Like
Prijestolnica 'fine dininga'
svjetski gigant
Neukroćena priroda
Hrvatski trag u Europi
HRVATSKI REKORDER
CESTA IMENA HA HA
PROSTRANA LEDINA
NA PUTU DO MORA
ljepota u susjedstvu