IZBORA ZAISTA NE NEDOSTAJE

Koje bi još ljepote Hrvatske mogao zaštititi UNESCO? Na listi su stari gradovi, tvrđave, prirodni fenomeni i očuvana mjesta jedinstvene arhitekture

Hrvatska i UNESCO dobri su prijatelji. Naime, za površinom tako malenu zemlju, Hrvatska se može pohvaliti velikim brojem upisanih dobara na prestižnu listu svjetske baštine koja čuva ono najbolje od najboljeg, prema definiciji “prirodna i kulturna dobra međunarodno priznate, izvanredne i univerzalne vrijednosti koja su podvrgnuta i posebnomu režimu zaštite i očuvanja”. Trenutačno, Hrvatska se može pohvaliti s 10 upisanih nepokretnih dobara, a taj bi broj s vremenom mogao još više narasti.

“TENTATIVE LIST” ILI PRISTUPNI POPIS DOBARA

Naime, Hrvatska se može pohvaliti i s prilično popunjenom pristupnom listom (na engleskom, tentative list). Riječ je o tzv. Pristupnom popisu kojeg može izraditi svaka država članica, odnosno potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, a koja sadrži kulturna ili prirodna dobra koja namjerava razmotriti za uvrštenje na ‘glavnu’ listu, odnosno na Popis svjetske prirodne i kulturne baštine. Najjednostavnije rečeno – riječ je o dobrima koje bi država mogla/namjerava nominirati za ulazak na popis.

Park šuma Zlatni rt
IDEALNO ZA ŠETNJUZelena park šuma mirna je oaza najposjećenijeg grada u Hrvatskoj, čuva ga s juga i krije mirisne borove, visoke pinije i mir prirode
Nastavi čitati

HRVATSKA JEDNA OD 189 ZEMALJA S PRISTUPNIM POPISOM

Hrvatska je, što se tiče izrade Pristupnog popisa, u ‘većini’ – naime, ona spada u 189 od ukupno 196 država potpisnica Konvencije koje su ih izradile i podnijele. Pristupni popis svake države moguće je pogledati i na stranicama UNESCO-a, a smisao je, navodi se, održavanje transparentnosti. Svaka od stavki na tom pristupnom popisu je objašnjena – navodi se gdje se ona nalazi te pojašnjava važnost. Pristupn popis podložan je revizijama.

DOBRO TREBA ZADOVOLJITI NEKE ODREĐENE UVJETE

Na kraju, da bi neko nominirano dobro bilo doista i uvršteno na Popis svjetske prirodne ili kulturne baštine, ono treba zadovoljavati neke uvjete – mora biti autentično te ispunjavati neki od dodatnih kriterija. Primjerice, mora predstavljati jedinstveno umjetničko ostvarenje. Ili svjedočiti o kulturnoj tradiciji ili biti izvanredni primjer gradnje…

OKRUŽEN DIVNOM PRIRODOMOvaj slikoviti hrvatski gradić leži na čak tri jezera: jedno je od najstarijih turističkih mjesta u zemlji, a obožavaju ga ljubitelji prirode i aktivnosti
Nastavi čitati

15 STAVKI NA HRVATSKOM PRISTUPNOM POPISU

Hrvatska na svom Pristupnom popisu ima 15 stavki. To su urbanistička cjelina Ston, povijesno-urbanistička cjelina Tvrđa u Osijeku, povijesna jezgra i stari grad (kaštel) u Varaždinu, Dvorac (burg) u Velikom Taboru, park prirode Lonjsko polje, planina Velebit, Dioklecijanova palača i povijesna jezgra Splita (dogradnja), biskupski sklop u Zadru i Lubenice. Svi pobrojani lokaliteti na pristupnu su listu uvršteni 2005. godine. S vremenom su na nju dodani i primoštensko vinogorje, pustinja Blaca na Braču, Motovun, povijesni dio grada Korčule te nacionalni park Kornati i park prirode Telašćica. Godine 2020. na taj su popis uvrštene i granice Rimskoga Carstva – Dunavski limes.

NAJVEĆE ZIDINE I NAJSTARIJA SOLANA U EUROPI

U nastavku članka ukratko ćemo predstaviti svaku od tih stavki, a počinjemo s nevjerojatnim Stonom. Razloga zašto bi on trebao biti nominiran jest mnogo, a u prvom redu da se na njegovu području nalaze najveće zidine u Europi te najveća očuvana solana na Mediteranu.

Zidine datiraju iz 14. Stoljeća, a gradila ih je Dubrovačka Republika kako bi od neprijatelja zaštitili solane i uzgajalište školjaka u Malostonskom zaljevu. Dugačke su čak sedam kilometara, a imale su tri tvrđave i čak 41 kulu. Što se tiče solane, ona se smatra najstarijom u Europi te se sol na njezinu području proizvodi već četiri tisuće godina. Čine je bazeni koji, u pravilu, nose imena po svecima.

OSJEČKA TVRDA GRAĐENA U OBLIKU ZVIJEZDE

Na Pristupnoj listi nalazi se i povijesno-urbanistička cjelina osječke Tvrđe, jednog od simbola Hrvatske čija je gradnja počela početkom 18. stoljeća. Građena je u obliku velike nepravilne zvijezde, a završetkom radova 1722. godine postala je jedna od najvećih, ali i najmodernijih vojnih utvrda u široj okolici.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, osječka Tvrđa bila je prava multietnička ‘košnica’. Inače, dom je najstarijem i najpoznatijem osječkom trgu, Trgu sv. Trojstva, a njezinom vizurom dominiraju 47 metara visoki tornjevi crkve sv. Mihaela Arkanđela. Nekada je imala četvora vrata, od kojih su preživjela samo Vodena vrata, to jest sjeverni ulaz. Kod njega stoji i spomen-ploča graditelju Tvrđe, generalu Johannu Stephanu von Beckersu, čije je tijelo navodno zazidano u bedeme.

STARA VARAŽDINSKA JEZGRA I DVORAC VELIKI TABOR

Na pristupnoj se listi nalazi i Varaždin, odnosno njegova povijesna jezgra sa Starim gradom. Ovo srednjovjekovno zdanje bijelih zidova i crvenog krova, poznato po debeljuškastim kulama okruženima zelenilom, jedna je od najvažnijih građevina Varaždina. Prvi put se spominje još u 12. stoljeću, a danas u njemu ‘živi’ Gradski muzej Varaždin. Utvrda je, naravno s prekidima, građena tijekom nekoliko stoljeća, od 14 .do 19., a njezin najstariji dio je središnja kula, dok se kao jedan od vrjednijih dijelova spominje i kula s lančanim mostom, poznata kao kula stražarnica.

Fascinira pa je zato također jedan od prijedloga i dvorac u Velikom Taboru, kojeg mnogi smatraju jednim od najpoznatijih, ali i najljepših dvoraca u Hrvatskoj. Nalazi se u blizini sela Desinić i smatra ga se jednom od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih utvrda. Svojedobno je bio dio obrambenog sustava sjeverozapada Hrvatske.

JEDNO OD POSLJEDNJIH POPLAVNIH PODRUČJA I FASCINANTNI VELEBIT

Svojom se važnošću i ljepotom, a uvrštenje na pristupnu listu to dokazuje, ističe i Park prirode Lonjsko polje, područje koje je dom kako očuvane prirode tako i tradicionalne arhitekture. Njegova je možda najslavnija i najzvučnija atrakcija selo Čigoč, koje nosi nadimak ‘selo roda’, dok je sam Park prirode Lonjsko polje jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi.

Na pristupnoj je listi i prelijepi Velebit, ne možda najviša, ali nedvojbeno najdulja planina u Hrvatskoj, dugačka 145 kilometara, a široka od 30 do 10 kilometara. Mjesto je to brojnih prirodnih fenomena, a tamo se među ostalim nalaze i neke od najdubljih jama na svijetu. Nominacija bi se odnosila na granice Parka prirode Velebit, dakle ukupno oko 2000 kilometara četvornih.

DIOKLECIJANOVA PALAČA I SVA NJEZINA ČUDA

Pristupni popis sadrži i stavku pod imenom “Dioklecijanova palača i povijesna jezgra Splita (dogradnja)”. Sama Dioklecijanova palača na popis svjetske baštine uvrštena je još davne 1979. godine, među prvim dobrima. Palaču je u oko 300. godine podigao car Dioklecijan kako bi u njoj proveo mirovinu, prostire se na oko 40.000 četvornih metara, a njezina je gradnja trajala tek desetak godina. Danas je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskog graditeljstva u svijetu. Unutar nje nalazi se i jedan od najljepših splitskih trgova, u biti njezina srčika – Peristil, no to je tek početak. Tu su i katedrala sv. Duje, Jupiterov hram, sfinge

BISKUPSKI SKLOP U ZADRU I LUBENICE

Za upis na Popis svjetske baštine kandidat je i središte povijesne jezgre grada Zadra – među ostalim, rimski forum s ostacima hrama, biskupski kompleks s katedralom sv. Anastazije, nadbiskupski dvor, crkva sv. Donata, Arheološki muzej… Površina cijelog kompleksa je oko tri hektara.

Tu su i Lubenice, mjesto na otoku Cresu, stare više od 4000 tisuće godina, smještena na liticama, 378 metara nad morem. Lubenice su nastale na mjestu nekadašnjeg rimskog naselja Hibernicia, a podno njih nalazi se plaža Sv. Ivan, koja je svojedobno proglašavana jednom od najljepših na svijetu.

PRIMOŠTENSKO VINOGORJE I PUSTINJA BLACA

Svako je tu i fascinantno primoštensko vinogorje, specifično Bucavac Veliki koji se nalazi kojih tri kilometra od Primoštena. Riječ je o površini od oko 18 hektara, podijeljenih u manje čestice, od kojih najveća ima dva sa šest metara. Sve one međusobno su odijeljene suhozidima, a redovi tih malih parcela, koji su okomiti na morsku obalu, zovu se tirade.

Nevjerojatno je zanimljiva i pustinja Blaca na Braču, na južnoj strani tog otoka, pod obroncima Vidove gore, između Bola i Milne. Riječ je o starom pustinjačkom naselju u kojem su živjeli redovnici pustinjaci. Podignuta je na izazovnom terenu i do nje se može doći samo pješice, a sam kompleks čini samostan, stambene i gospodarske zgrade, knjižnica, zvjezdarnica…

MOTOVUN I POVIJESNI DIO GRADA KORČULE

Motovun, smješten na vrhu brežuljka, površinom možda nije velik, ali se hvali nevjerojatnom baštinom i poviješću. Unutar tog malog mjesta okruženog vinogradima i šumom, odnosno njegovoj staroj gradskoj jezgri u koju se ulazi kroz vrata iz 16. stoljeća, nalazi se čak 26 zaštićenih spomenika kulture. Među njima je dominantna crkva svetog Stjepana te njezin 27 metara visoki zvonik.

Grad Korčula pak predstavlja jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Mediteranu. Njezina stara gradska jezgra sazdana je od uskih ulica i stepenica, između kojih je stišću brojna vrijedna zdanja. Jedno od najpoznatijih je katedrala sv. Marka iz 15. stoljeća, a vrlo se vrijednim smatra i glavni ulaz grad – Kopnena vrata. Ističe se i polukružna kula Zakerjan, građena od 1481. do 1483. godine.

NACIONALNI PARK KORNATI I PARK PRIRODE TELAŠĆICA

Kornati, najrazvedeniji arhipelag na Jadranu, sastoji se od oko 150 otoka stiješnjenih na površini od 320 kilometara četvornih. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – broji 220 kilometara četvornih te obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi koji se mogu pohvaliti s oko 2700 sati sunca godišnje. Prosječna površina otoka iznosi 0,5 kilometara četvornih. Najveći otok kornatskog arhipelaga dug je 25,2 kilometra te je dva i pol kilometra širok. Ime mu je Kornat i upravo je po njemu arhipelag dobio ime. Kornatima tepaju ‘kameno biserje Mediterana’.

Park prirode Telašćica nalazi se na jugoistoku Dugog otoka. Ta uvala i okolno područje zaštićeno je zbog svoje ljepote i izuzetne stanišne, kulturno-arheološke i geološke važnosti, još od 1980. godine. Osam godina kasnije proglašeno je i parkom prirode koji se proteže na površini od oko 70 kilometara četvornih. Uvala Telašćica, čija najveća dubina iznosi 67 metara pak slovi za najsigurniju, najljepšu i najveću prirodnu luku na Jadranskom moru. Izgleda kao tri međusobno spojena jezera, a broji čak 25 plaža.

GRANICE RIMSKOGA CARSTVA – DUNAVSKI LIMES

Posljednje dobro koje se našlo na pristupnom popisu, odnosno koje je na njega uvršteno 2020. godine, jesu granice rimskog carstva – Dunavski limes. Limes, odnosno općenito granice rimskog carstva, predstavljaju spomenik dugačak više od 7500 kilometara, čiji su arheološki ostatci dio zajedničke baštine dvadeset i jedne europske, azijske i afričke države. Jedna od njih je i Hrvatska.

Aktualno

Pročitajte još