Ova se juha nekad smatrala sirotinjskim jelom, a danas se vjeruje da produžuje život! Mi je uvijek pripremamo po ovom receptu

Što jedu najdugovječniji ljudi na svijetu? Odgovori se razlikuju, no jedno je sigurno: svakako se radi o laganoj hrani punoj sezonskog povrća. Kad se radi o našim susjedima, Talijanima sa Sardinije koja je jedna od svjetskih “plavih zona” u kojima ljudi najduže žive, oko nekih stvari nema dvojbe. A jedna od njih je i slavna minestrone juha, koja je jedna od najzdravijih na svijetu i vjeruje se da produžuje život.

Jela na žlicu ili krepka juha uvijek su dobra ideja. A jedna od onih koje su osvojile cijeli svijet zasigurno je talijanski klasik minestrone. Juha prepuna povrća zdrav je i ukusan obrok u danima kad želite odmoriti od teške hrane. Recept za minestrone u Italiji se razlikuje od regije do regije, no mi vam donosimo onaj jednostavni, klasični, koji dozvoljava i niz varijacija i eksperimentiranja.

Minestrone juha u Italiji ima kultni status, a dokazano je da se jede već više od 2000 godina. Arheolozi su, naime, istražujući Pompeje otkrili da su još stanovnici grada uništenog erupcijom Vezuva pripremali grublju verziju obog jela. Stoljećima je ono, zapravo, bilo sirotinjsko jelo za koje su se koristili ostaci različitog povrća i namirnica za novi obrok. Samo ime jedna je od verzija riječi „minestra“ ili „maneštra“, koje bi doslovno prevedeno značilo nešto što se poslužuje, dijeli.

I uistinu, minestrone je oduvijek bilo jelo za koje su se obitelji okupile oko stola, a kuharica je grabila iz lonca i dijelila svakom njegovu porciju. Do danas je u svijesti Talijana to ostalo jelo koje zbližava i okuplja.

Od 18. stoljeća, minestrone više nije označavao juhu od ostataka već se razvio recept kakav danas znamo. Često se poslužuje na početku objeda, kao toplo predjelo, ali često i samostalno, kao lagana večera ili dijetni ručak. Ova je juha, naime, prepuna povrća pa je puna vlakana i vitamina, a priprema je jednostavna i ne treba se držati zadanih pravila, omjera i namirnica. Najčešće se koristi korjenasto povrće, tikvice, paprika, ponekad grašak ili grah.

Prepržena slanina koja se pojavljuje u originalnom receptu može se izbaciti ili zamijeniti kockicama pilećih prsa kako bi jelo bilo još posnije. Ako želite manje masnu juhu, preskočite dinstanje luka i samo skuhajte nasjeckano povrće sa začinima. Jednostavnu verziju ove juhe nazivaju i jelom za dugovječnost! Naime na Sardiniji, u jednoj od “plavih zona”, gdje ljudi najduže žive, upravo se ova juha redovito konzumira. Količine i omjere u ovom receptu slobodno mijenjajte i prilagodite onome što imate u hladnjaku i sezoni. Neke od opcija su i brokula, cvjetača, grašak, mladi grah… Slobodno se igrajte. To je sva ljepota ovog jela, ne traži stroga pravila.

Sastojci

• 50 g slanine/pancete narezane na sitno
• ½ glavice luka
• 2 mrkve
• 1 paprika
• 1 korijen peršina
• 2 tikvice
• 100 g korijena celera (oko pola glavice)
• 1 konzerva sjeckanih pelata
• 50 g sitne tjestenine
• 500 ml vode ili temeljca
• sol, papar, bosiljak
• nekoliko listova peršina
• žlica maslinovog ulja

Postupak pripreme

1. Operite i očistite sve povrće, nasjeckajte ga na manje kockice.
2. Ispržite sitnije nasjeckanu slaninu dok ne postane hrskava, pa ju izvadite iz lonca.
3. Dodajte žlicu maslinovog ulja i dinstajte luk dok ne postane mekan.
4. Na luk dodajte sve nasjeckano povrće, dobro promiješajte, pa prelijte vodom ili temeljcem da sve pokrije.
5. Nakon 15 minuta ubacite tjesteninu
6. Kuhajte još desetak minuta, pa vratite u lonac preprženu slaninu.
7. Dodajte sjeckane pelate (možete koristiti i koncentrat rajčice ili svježu rajčicu ljeti).
8. Posolite, dodajte papar, bosiljak i začine koje volite.
9. Kuhajte još pet minuta, pa provjerite nedostaje li što od začina.
10. Poslužite toplo i po želji u svaki tanjur dodajte malo ribanog parmezana.