Najbizarniji svjetski kafić skriva se u europskom gradiću s 300-tinjak stanovnika: u njemu baš sve izgleda poput kostura

U srcu Švicarske, smješten na brežuljku s pogledom na zelene pašnjake i planinske vrhove, leži šarmantan gradić Gruyères. S tek oko 300 stanovnika, ovaj srednjovjekovni dragulj poznat je po bajkovitim uličicama, kamenim kućama i utvrdi koja datira još iz 13. stoljeća. I dok bi većina turista ondje došla zbog prirodnih ljepota, mira i ležerne atmosfere, Gruyères skriva i jedno od najneobičnijih te najuzbudljivijih mjesta na svijetu, kafić HR Giger Bar. Ovo je priča o njemu!

Za svoj 50. rođendan, švicarski nadrealist i umjetnik Hans Ruedi (H.R.) Giger, dobitnik Oscara za vizualne efekte u filmu ”Alien” iz 1980., bio je pozvan u dvorac Château de Gruyères kako bi ondje prikazao bogatu retrospektivu svog stvaralačkog opusa. Njegova izložba ”Alien dans ses meubles” doživjela je ogroman uspjeh i privukla 110.000 posjetitelja.

Nakon brojnih posjeta ovom srednjovjekovnom gradu, Giger se zaljubio u regiju i odlučio u njoj stvoriti vlastiti muzej i centar za fantastičnu umjetnost. Kad je saznao da je dvorac St. Germain, smješten malo niže u Gruyèresu, stavljen na prodaju, ideja je vrlo brzo prerasla u projekt.

Giger je spomenuti dvorac kupio 1997., a uz pomoć arhitekta Rogera Cottiera i drugih suradnika 1998. u velebnom zdanju otvorio je muzej. U njemu se čuva najopsežnija kolekcija Gigerovih djela iz različitih kreativnih razdoblja, od ranih ’60-ih do njegovih kasnijih filmova i instalacija.

Posjetitelji, između ostalog, mogu vidjeti i Gigerove dizajne za legendarne filmove ”Alien”, ”Alien 3” i ”Poltergeist II: Druga strana”, kao i njegove koncepte za znanstveno-fantastični film ”Dune” čileanskog redatelja Alejandra Jodorowskog koji, nažalost, nikad nije realiziran.

A na svega nekoliko koraka od muzeja nalazi se i HR Giger Bar. Dovršen 2003., ovaj kafić zapravo je mjesto na kojem umjetnost doslovce oživljava. Inspiriran baroknim stilom i Gigerovim biomehaničkim dizajnom, interijer uključuje stropove, zidove, podove, namještaj, stolove i stolce u obliku kostura, zdjeličnih kostiju te drugih organsko-mehaničkih formi.

Prostor podsjeća na unutrašnjost golemog fosiliziranog bića, a atmosfera na biblijsku priču o Joni u utrobi kita ili ostatke neke buduće mutirane civilizacije. Giger je za uređenje kafića koristio kombinaciju cementa i fiberglasa kako bi dobio izgled starog kamena, a betonske površine polirao je do te mjere da su na dodir postale mekane poput kože.

Gigerova umjetnost istražuje teme koje su danas aktualnije nego ikad: simbiozu čovjeka i stroja, genetski inženjering, kloniranje, prijetnju prekomjerne populacije te evoluciju čovječanstva.

Njegovi biomehanički likovi iz ’60-ih godina u muzeju i kafiću u švicarskom Gruyèresu poprimili su fizički oblik u skulpturama i arhitektonskim instalacijama koje oduševljavaju posjetitelje. Primjerice, dvometarska metalna skulptura bebe-stroja, koja je nastala prema Gigerovoj kultnoj slici ”Birth Machine” iz 1967., izložena je ispred muzeja.

Otvorenje HR Giger Bara 2003. bilo je spektakularno. U gradić s 300-tinjak stanovnika stigli su gosti sa svih strana svijeta: iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije, Francuske, Španjolske, Čilea, Izraela, SAD-a… Iako je H.R. Giger preminuo 2014., njegova ostavština u Švicarskoj i dalje živi. Posjetite li njegov muzej ili kafić, uronit ćete u fantastičan svijet koji istovremeno fascinira, intrigira i pomalo plaši: ukratko, spaja naizgled nespojivo.