prosudite sami

Neobična, misteriozna mjesta koja i danas zbunjuju istraživače: jesu li rezultat prirodnih sila, genijalnosti ljudskih ruku ili možda nečega posve drugačijeg?

Svijet je prepun nevjerojatnih mjesta koja privlače znatiželjnike iz svih krajeva svijeta. Neka od njih toliko su čudesna da ni moderna znanost ne uspijeva u potpunosti objasniti njihovo podrijetlo ili svrhu. Iako su mnoge tajne našeg planeta kroz stoljeća rasvijetljene, neke od ovih jedinstvenih lokacija i dalje ostaju prekrivene velom misterije. Jesu li ta mjesta rezultat prirodnih sila, genijalnosti ljudskih ruku ili možda nečega posve drugačijeg? Ova pitanja neprestano potiču maštu, izazivaju rasprave i nadahnjuju istraživače da nastave tražiti odgovore. U nastavku donosimo nekoliko fascinantnih lokacija koje i danas zbunjuju svijet – prosudite sami što se krije iza ovih zagonetnih pojava.

ISKRIVLJENA ŠUMA U POLJSKOJ

Misterij koja golica ljudsku znatiželju ponekad se pojavi na mjestima na kojima to uopće ne bismo očekivali. Primjerice, na vrlo dobro istraženom i utabanom europskom kontinentu, na sjeverozapadu Poljske, kod malog gradića Gryfino. Ta misterija zove se „Crooked forest“, u prijevodu, „Iskrivljena šuma“. Pojam je to dobro poznat internetu. Mnogi su već, naime, pokušali dokučiti što se točno dogodilo u tom neobičnom dijelu poljske prirode. Zasad definitivno potvrđenog objašnjenja nema. Dakle, ako ćete se ikada tamo naći, osim svježim šumskim zrakom, definitivno ćete biti okruženi i upitnicima.

Čuvar vremenaPogled u svijet čuvara zagrebačkih satova: "Ako se neki pokvari, moramo odmah reagirati, bez obzira na kišu, vjetar, snijeg... A neki su teški i po 400 kilograma!"
Nastavi čitati

Iskrivljena šuma, u originalu Krzywy Las, ime je koje se odnosi na područje šume u okolici Gryfina u kojem rastu stabla vrlo neobičnih oblika. Iako se redovito spominje njih 400, sve više izvora navodi kako je taj broj mnogo manji, i kako iskrivljenih stabala ima najviše 100-njak. Debla spomenutih stabala imaju vrlo specifičan oblik, onaj slova ‘J’. Zakrivljenja, i to gotovo pod 90 stupnjeva, nastaju na visini od 10 do 50 centimetara od samog tla. Isto tako, sva su zakrivljena u istom smjeru, u smjeru sjevera, dakle cijeli prizor izgleda vrlo ‘uredno’.

Sva su stabla isto tako i zdrava, odnosno iskrivljenje im nimalo ne smeta u njihovu životu. Spomenuta šumarija također navodi kako su ta stabla vjerojatno bila zasađena između 1930. i 1945. godine te nagađaju da su u vrijeme sadnje imala od sedam do 10 godina. Iskrivljeni borovi rastu na površini od oko dva hektara, a neki od njih dosežu visinu i oko 15 metara. Iskrivljenja su ponekad ‘visoka’ do tri metra, nakon čega deblo ponovno postaje ravno i uzdiže se prema nebu.

JEZERO KOJE DOSLOVNO KIPI

Kad pomislimo na jezera, obično nam na pamet padaju osvježavajuća plavetnila okružena zelenilom prirode. Plivanje, vožnja čamcima i pecanje aktivnosti su koje povezujemo s ovom slatkovodnim stajačicama. No, apsolutno ništa od toga ne može se primijeniti na Kipuće jezero (na engleskom “Boiling lake”), prirodni fenomen na karipskom otoku Dominika. Kako mu ime i otkriva, voda u ovom jezeru ključa i prosječne je temperature oko 90 stupnjeva, a cijeli fenomen nikad nije do kraja razjašnjen.

Otok Prvić na Kvarneru je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj
Neukroćena prirodaZnate li koji je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj? Za njega možda nikad niste čuli, ali ima poznatijeg imenjaka kod Šibenika
Nastavi čitati

Kipuće jezero nalazi se u Nacionalnom parku Morne Trois Pitons, mjestu svjetske baštine na otoku Dominika. Smješteno je oko 10 kilometara od glavnog grada otoka Roseaua, na njegovoj površini poskakuju mjehurići, a cijelo je obavijeno gustim oblakom pare. Izgleda doslovno poput lonca vode koja se kuha na štednjaku! Jezero je široko između 60 i 70 metara, a smatra se drugim najvećim vrućim jezerom. Toplije je samo jezero Frying Pan na Novom Zelandu.

Europljani su ga otkrili 1870. godine. Dvojica Engleza zaposlena na Dominici naišla su na njega 1870. godine, a nedugo nakon toga botaničari su dobili zadatak da pobliže istraže ovaj fenomen. Izmjerili su temperature vode i otkrili da se kreće od 82 i 92 stupnja. Međutim, uspjeli su mjeriti samo na rubovima, pa je do danas nepoznata temperatura u središtu gdje jezero aktivno ključa. Dubina koju su uspjeli izmjeriti iznosi oko 60 metara.

“VRATA PAKLA” U TURKMENISTANU BEZ PRESTANKA GORE VEĆ DESETLJEĆIMA

Ako ste se ikada pitali postoje li i kako izgledaju vrata koja vode do pakla, evo odgovora. Postoje, nalaze se u pustinji u Turkmenistanu, promjer im je 70-ak metara, duboka su 30 metara i gore neprestano već desetljećima. Bez imalo sumnje riječ je o jednom od najneobičnijih mjesta na svijetu koje se prometnulo u jednu od poznatih turkmenistanskih turističkih atrakcija. Koliko će to još dugo biti, tek predstoji vidjeti jer su vlasti već nekoliko puta koketirale s idejom gašenja te nevjerojatne plamteće pukotine u pustinji Karakum, nedaleko od sela Darvaza.

Kako su ‘Vrata pakla’ točno nastala ni dan danas nije sa sigurnošću utvrđeno. I, naravno, ona vas neće odvesti do pakla, već do nalazišta plina, kojem uostalom i duguju svoj ‘vječni’ sjaj. Naime, mjesto na kojem se vrata nalaze skriva ogromne zalihe prirodnog plina, a sam Turkmenistan se može pohvaliti sa šestim najvećim zalihama prirodnog plina na svijetu.

Prema najpopularnijoj verziji priče, Vrata pakla, koja se nalaze u području koje je 2013. godine proglašeno i rezervatom prirode, nastala su ljudskim djelovanjem. Naime, navodno su sovjetski znanstvenici tražili naftu i bili uvjereni da su je pronašli. Kad su 1971. godine krenuli s bušenjem, ispod bušilice se otvorio veliki krater koji ju je progutao. Kada su shvatili da su zapravo otvorili nalazište plina naposljetku su isto zapalili kako bi dugoročno spriječili istjecanje otrovnih plinova, vjerujući da će ono izgorjeti i samo se ugasiti kroz najviše nekoliko tjedana. No, to se nije dogodilo.

WAITOMO: ŠPILJA KOJA SVIJETLI U NEVJEROJATNIM BOJAMA

Špilje su same po sebi iznimno fascinantna mjesta, no ova je doista posebna. Dapače, spada u jedne od najnevjerojatnijih na svijetu, a za romantični svjetlosni spektakl nalik na predivno zvjezdano nebo, u kojem mogu uživati svi koji je pohode, odgovorno je jedno nimalo romantično stvorenje…. Riječ je o novozelandskoj špilji Waitomo i njezinom neobičnom stanovniku, svjetlećem crvu. Špilja Waitomo nalazi se kojih tri sata vožnje od Aucklanda. Iako je samo jedna u nizu tamošnjih špilja koje nastanjuju ta čudnovata bića, jedna je od najpoznatijih i pruža jedno od najboljih iskustava što se tiče neobične svjetlosne predstave.

‘Krivac’ za sve je, dakle, takozvani ‘svjetleći crv’, vrsta insekta koja živi na Novom Zelandu te u dijelovima Australije. Konkretno, u kontekstu Novog Zelanda i tamošnjih špilja, radi se o vrsti Arachnocampa luminosa, koji kada dosegne zrelu dob, nalikuje na komarca, a svijetli dok je u fazi ličinke. Živi na vlažnim i tamnim mjestima, a omiljeno su mu stanište upravo špilje s tekućom vodom. Isto tako ih se može pronaći i uz obale rijeka ili pak pri šumskom tlu.

Najbolje vrijeme za uživanje u svjetlosnom spektaklu kojeg ovi neobični kukci proizvode jest u razdoblju od prosinca do ožujka jer su oni aktivniji po toplijem vremenu, a špilja Waitomo, iako je uz špilju Te Anau, jedna od najslavnijih po tome pitanju, nije jedino mjesto na Novom Zelandu gdje ih se može vidjeti. Postoji naime niz organiziranih ‘tura svjetlećih crva’ koje turiste vode i na rijeke te niz drugih lokaliteta, a isto tako je na internetu moguće pronaći i niz mjesta gdje ih možete razgledati u svom vlastitom aranžmanu, dakle potpuno besplatno.

Aktualno

Pročitajte još