Najviši dimnjak u Europi od Zagreba je udaljen samo 100 kilometara: nadmašuje čak i Eiffelov toranj, a izliven je u 210 dana

Zeleno srce Europe, Slovenija, oduševljava nas moćnim planinama, kristalno čistim rijekama, jezerima, šumama, šarmantnim gradovima i nevjerojatno raznolikim krajolicima. Rado posjećujemo Ljubljanu i Bled, istražujemo špilje Postojne, divimo se smaragdnoj Soči, odlazimo u Piran i među planinske vrhove Kranjske Gore. No ovaj put vodimo vas u Trbovlje, grad u Zasavju u središnjoj Sloveniji, čiji su razvoj i izgled više od dva stoljeća oblikovali ugljen, rudnici i industrija. Od Zagreba je udaljen tek nešto više od 100 kilometara, odnosno oko sat i pol vožnje.

Ta bogata rudarska i industrijska prošlost Trbovlju je ostavila niz zanimljivih tragova, a daleko najimpresivniji je dimnjak Termoelektrane Trbovlje, betonski div visok čak 360 metara. Najviši je dimnjak u Europi, najviša građevina u Sloveniji i sedmi najviši dimnjak na svijetu. Viši je čak i od pariškog Eiffelovog tornja, koji s antenom doseže 330 metara.

Zahvaljujući rudniku, Trbovlje je električnu energiju dobilo vrlo rano, još krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Već 1903. koristila se za rasvjetu rudničkih rovova, a godinu dana kasnije postavljena su još dva generatora. Ubrzo su se počela elektrificirati i rudarska naselja, dok je 1911. izgrađena općinska elektrana koja je strujom opskrbljivala glavnu ulicu i nekoliko kuća. Šira elektrifikacija Trbovlja uslijedila je tijekom sljedećih godina.

Nova i snažnija Termoelektrana Trbovlje 2 izgrađena je između 1964. i 1968. Isprva je imala dimnjak visok 70 metara, no on nije dovoljno učinkovito odvodio dim i čađu iz duboke i uske doline. Trebalo je pronaći radikalnije rješenje. Tako je 1976. podignut današnji trboveljski dimnjak.

Njegova ekstremna visina nije bila demonstracija graditeljskih mogućnosti niti pokušaj rušenja rekorda, već odgovor na vrlo konkretan problem. Dim i čađu trebalo je odvesti što dalje od uske trboveljske doline, a rješenje je pronađeno u dimnjaku koji se uzdiže čak 360 metara.

Izliven je u samo 210 dana, a za njegovu izgradnju iskorišteno je 11.866 kubičnih metara betona i 1079 tona armaturnog čelika. Termoelektrana je u međuvremenu postala dio povijesti. Električnu energiju prestala je proizvoditi 2014., a dimnjak je ostao stajati kao golemi spomenik industrijskom razdoblju koje je obilježilo čitavo Zasavje.

Iako njegova impresivna visina privlači ljubitelje adrenalina, običnim posjetiteljima uspon na dimnjak nije dopušten. No uz prethodnu rezervaciju može se razgledati njegova unutrašnjost, a Visit Trbovlje nudi i neobično iskustvo virtualnog penjanja na vrh najvišeg dimnjaka u Europi.

U Trbovlju se i danas mogu vidjeti kolonije podignute prije stotinjak godina za rudare i njihove obitelji, stari strojevi i ulazi u rudarska okna. Koliko je intenzivno iskorištavanje ugljena mijenjalo ovaj krajolik možda najbolje pokazuje nekadašnje naselje Limberk, koje je zbog rudarenja i slijeganja tla doslovce potonulo. Teškom životu ljudi koji su desetljećima radili pod zemljom posvećen je i virtualni muzej rudarstva 4. dritl, gdje se autentični rudarski predmeti kombiniraju s virtualnom stvarnošću, hologramima, projekcijama te zvučnim i svjetlosnim efektima.