Hrvatska blagdanska trpeza od istoka do juga: evo što se ovih dana jede u Slavoniji, a u čemu uživaju Podravci, Istrijani i Dalmatinci

Blagdansko je vrijeme i hrana je jedna od ‘vrućih tema’. Sarma, pečenje, francuska salata, riba, kolači – čini se da je samo nebo ovih dana granica, no ovisno od regije do regije u Hrvatskoj, obično se ‘pleše isti ples’. Neka su se jela ustalila, postala dio tradicionalnog blagdanskog jelovnika kojem se svi ukućani neizmjerno vesele i iščekuju ga. Ovisno o tome gdje živite tako ćete, vrlo je velika vjerojatnost, blagovati manje više iste stvari kao i ostali stanovnici vašeg kraja, a kako je ukusno obilje hrane jedna od neizostavnih sastavnica blagdana, mi smo odlučili istražiti i složiti kratki vodič što se jede u kojoj od hrvatskih regija. Tko zna, možda ako ste iz središnje Hrvatske ove godine ‘posudite’ nešto iz Dalmacije?

PRAVILA VIŠE MANJE ISTA – RIBA NA BADNJAK, MESO NA BOŽIĆ

Uglavnom, što se tiče Hrvatske, pravila su manje više jasna. Na Badnjak to su obično riblja jela – fiš paprikaš, bakalar, riba, rižoto od morskih plodova. Za Božić, sve hrvatske regije redom ‘navale’ na meso, a najpopularnija je opcija, čini se, purica. Što se tiče kolača, oni kremasti su u drugom planu i prednost se daje suhim kolačićima s dužim rokom trajanja, ali i namirnicama kao što su cimet, rogač i čokolada.

U SLAVONIJI FIŠ PAPRIKAŠ NA BADNJAK, MAKOVNJAČA I OREHNJAČA NEIZOSTAVNI DESERTI

Za početak smo se uputili su Slavoniju. Dan Badnjaka tamo se veže uz posna jela (nekad se postilo cijeli dan, sve do večere), a u današnje vrijeme često je na jelovniku primjerice fiš paprikaš. Što se tiče samog Božića, najčešće se spravljaju pečena svinjetina, odnosno odojak, piletina ili junetina, iako znalci tvrde kako se čak i tamo na blagdanski stol ‘ušuljala’ purica. Od kolača tu su neizostavne orahnjača i makovnjača.

• 

PURICA S MLINCIMA ILI PEČENIM KRUMPIR U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ

Što se tiče središnje Hrvatske, u Zagrebu će se na jelovniku na Badnjak naći riba, čak i lignje ponekad, a na Božić purica (rjeđe pile ili odojak) s mlincima. Česti će biti i štrukli. Bit će tu i francuske salate (koju voli cijela Hrvatska, čini se). U Međimurju će se na jelovniku obavezno naći patka, guska ili purica. Ova potonja, s mlincima, neizostavno je blagdansko jelo i u Zagorju. Ništa isto tako, bez sarme.

• 

ISTRA I KVARNER NA BADNJAK U ZNAKU RIBE I BEZMESNE MANEŠTRE

Na Badnjak se u području Istre i Kvarnera poslužuje morska riba, ali i riblja juha kao i pašta bez mesa. Jedna od opcija je i maneštra sa slanutkom. Za Božić na jelovnik ulazi purica (opcije su i teletina i odojak), a od kolača će se na stolu često naći kroštule, čupavci ili biskupski kruh (biskvit sa suhim voćem).

• 

ODOJAK SA ZELJEM ILI KRUMPIROM ILI JANJETINA S POLAMA U LICI

Lički božićni jelovnik obilježen je odojkom koji prate zelje i krumpir ili pak janjetinom koja dolazi u pratnji pola (pečene polovice krumpira). Tu je naravno i sarma (kao i u središnjoj Hrvatskoj), koja se obavezno jede za večeru na Božić, ali i domaća juha (česta i u ostatku zemlje). Popularne su i štrudle od jabuke i sira, ali i orahnjača i makovnjača. Česta je i tradicionalna lička masnica.

• 

BAKALAR OBAVEZAN U DALMACIJI NA BADNJAK, PAŠTICADA PREDNJAČI NA BOŽIĆ

U dalmatinskom području na Badnjak ništa bez bakalara, a za Božić purice i pašticade, odnosno goveđeg buta spravljenog u umaku od luka i mrkve, šljiva, prošeka, crnog vina i octa. Kolači se često spremaju od suhog voća. Popularno su jelo i fritule koje se nerijetko mijese poslije večere na Badnjak.

•