Planinarske staze i šetnice koje nagrađuju najljepšim pogledima: ovi vrhovi u Dalmaciji oduševit će svakog zaljubljenika u prirodu

Jesen je, uz proljeće, najbolje vrijeme za planinarenje, uživanje u netaknutoj prirodi, istraživanje najljepših vrhova i uživanje u nezaboravnim pogledima. Iako Dalmaciju najčešće povezujemo s ljetom, morem i plažama, upravo je sad, kad su temperature ugodne, a vrućina nema, najbolje vrijeme za upoznavanje njezinih planina. Od moćnih vrhova Biokova, lakših šetnica do povijesnih tvrđava sve do uspona na otočke vrhove koji skrivaju jedinstvene vidikovce, krenite na izlet i prepustite se istraživanju prirode i najljepših planina središnje Dalmacije. Za zahtjevnije uspone, ne ustručavajte se angažirati stručne ili lokalne vodiče, a u planinu ne krećite bez primjerene opreme i prilagodite izlet svojim tjelesnim mogućnostima!

Ova moćna planina, koja se ponosi i statusom parka prirode, jedan je od zaštitnih znakova Dalmacije. Gledana s mora izgleda moćno, pomalo zastrašujuće, ali i ona ima i težih i lakših staza, za svakog ponešto! Najviši vrh Biokova, Sveti Jure, sa svojom je visinom od 1762 treći najviši vrh u Hrvatskoj o kojem sanjaju mnogi iskusniji planinari. Do njega, ako idete pješke, niti jedna staza nije sasvim lagana. Možete odabrati onu iz Makarske, krenuti iz Velikog Brda ili mjesta Makar. Sve staze s opisima možete naći na stranicama parka prirode i Hrvatskog planinarskog saveza.

No Biokovo krije i pitomije staze i manje zahtjevne vrhove. Do vrha Sveti Ilija, kojeg na 1642 metra nadmorske visine krasi i lijepa kapelica, vodi nekoliko staza, a najkraća je ona od planinarske kuće Lokva preko Motike ili mjesta Bast. Ako ste ipak za još lakšu i ugodniju šetnju ovom predivnom planinom, prošetajte Francuskom cestom poviše Brela. Ne vodi do samog vrha, ali je ugodnog nagiba i pruža prekrasne poglede, bez puno napora.

Grad gusara, klapske pjesme, prekrasnih plaža i čak dvije tvrđave. Sve je to Omiš, dalmatinska meka aktivnog odmora. A jedan od obaveznih izleta ako boravite u ovom gradu i volite hodanje je uspon na veću od dvije gradske tvrđave, Forticu. Iz centra grada do tvrđave vodi dobro označena staza koju mogu svladati i oni koji inače nisu planinari i ne mogu se pohvaliti posebno dobrom kondicijom.

Najlakši i najčešće korišteni put počinje u istočnom dijelu grada. Od ulice Vangrad vijugava cesta vodit će vas uzbrdo, dok s lijeve strane u jednom ćete trenutku ne ugledate natpis i putokaz „Fortica“. Od tamo je put dobro obilježen i ne možete ga promašiti.

Uspon traje oko sat vremena, a čim stignete na 500 godina staro zdanje shvatit ćete da su se svaki korak i svaka kap znoja isplatili. S ove se tvrđave, naime, pruža jedan od najljepših pogleda u Dalmaciji. Brač, Hvar i Šolta razbacani plavim Jadranom, kanjon Cetine, Poljica… Ako je dan vedar, u daljini je moguće nazrijeti i obrise Italije.

​Planinarenje u Dalmaciji, sad je već jasno, avantura je u kojoj se prekrasni pogledi otvaraju jedan za drugim i svaki sve više oduševljava. Ali kad se radi o usponu na Vidovu goru, taj je pogled još malo posebniji. Vidova gora na otoku Braču, s visinom od 780 metara, najviša je planina na jadranskim otocima. A s nje se pruža prekrasan pogled na najpoznatiju hrvatsku plažu, dobro poznatu u cijelom svijetu – Zlatni rat.

Iako je vrh dostupan i automobilom, poseban je ipak osjećaj popeti se do vrha pješke, nekom od uređenih staza, i uživati u pogledu koji se malo po malo, metar po metar otvara pred vašim očima da bi na vrhu zabljesnuo u svojoj puno ljepoti. Kraća i lakša staza kreće iz mjesta Kneževravan, a duža i napornija, ali puno atraktivnija staza iz Bola.

Teža staza u dva kilometra svladava visinsku razliku od 780 metara, pa ako ste za nešto ugodniju šetnju, krenite asfaltiranom cestom od Kneževravni. Ona u jednom dijelu vodi kroz lijepu borovu šumu s blagim nagibom, pa bi ju svi u prosječnoj formi trebali moći svladati. Uspon težom stazom iz Bola traje oko dva sata, a lakšom oko pola sata manje.

Omiljena, “kućna” planina stanovnika Splita i okolice, Mosor, oduševljava prelijepim pogledima i kamenitim krajolikom prošaranim gustim zelenilom. Njegov najviši vrh je Veliki Kabal, smješten na 1339 metara nadmorske visine, a planina je prošarana stazama za planinare svih razina kondicije. Ono bez čega se na ovu planinu, kao ni na ostale, ne ide je čvrsta obuća koja čuva zglobove na kamenitom terenu.

Polazna točka za uspone na Mosor je selo Sitno Gornje, nedaleko od Žrnovnice, do kojeg se iz Splita može stići i autobusnom linijom 29. Ima nekoliko mogućih ruta, a uspon do vrha traje između tri i četiri sata. Staza od sela vodi do Planinarskog doma Umberto Girometta, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 868 metara. Nakon doma uspon postaje strmiji, te se kroz nisko raslinje i kamenjar stiže na Veliki Kabal. A na njemu vas čeka prelijepi pogled na okolne vrhove, Split i more u daljini.

Najviši vrh ove planine, koja “čuva leđa” Solinu i Kaštelima, je Sv. Jure, smješten 676 metara iznad mora. Nešto skromnija visina čini ovo brdo idealnim za kraće izlete. Stazom iz Solina do vrha uspon traje oko dva sata, a krenete li od planinarskog doma Putalj na južnoj padini Kozjaka, do vrha će vam trebati nešto manje od tri sata.

Iako nešto duži, ovaj drugi put je bolji ako imate vremena jer na njemu prolazite veći dio Kozjaka. Niti jedna od dvije staze nije posebno teška, iako imaju nešto strmih uspona i obavezna je dobra i čvrsta obuća. S vrha Kozjaka pogled se pruža na obalu, Kaštela i otoke na pučini. Na samom je vrhu i lijepa kamena kapelica sv. Jurja, sagrađena na suhozidnom bedemu prapovijesne gradine.

Sadržaj je nastao u suradnji s TZ Splitsko-dalmatinske županije i pripremljen je u skladu s najvišim profesionalnim standardima Putnog Kofera