Sve što trebate znati o Velikom petku: to je jedini dan u godini bez misnog slavlja, ne čuju se ni crkvena zvona, a oltar ostaje bez križa

Kršćanska zajednica diljem svijeta na Veliki petak okuplja se kako bi razmatrala otajstvo zla i grijeha, a Gospodinovih patnji prisjeća se s dubokim poštovanjem

Foto: Getty Images

Uskrs je najveći kršćanski blagdan koji slavi povratak Mesije u svijet živih, pobjedu nad tamom i vječni život. Veliki petak, u narodu poznat i kao petak Muke Gospodnje ili Dan Muke Gospodnje, smatra se simbolom velikih grijeha, ali i Isusove žrtve za otkupljenje tih istih grijeha. Na taj dan u Velikom tjednu slavi se spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. To je i jedini dan u liturgijskoj godini bez misnog slavlja. Sveta misa zapravo je Isusova nekrvna žrtva, a s obzirom na to da je on bio žrtvovan na križu i sam sebe prinio je Ocu kao krvnu žrtvu, Katolička Crkva na Veliki petak ne slavi misnu žrtvu.

LITURGIJSKO RUHO ZA VELIKI PETAK NEKOĆ JE BILO CRNO, NO DANAS JE ONO CRVENO

No kršćanska zajednica okuplja se kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha te kako bi se, u svjetlu Božje Riječi i potpomognuta dojmljivim liturgijskim činima, spomenula Gospodinovih patnji. Današnja liturgija Velikog petka sastoji se od tri dijela – službe riječi, klanjanja križu te svete pričesti. Boja liturgijskog ruha je crvena (do Drugog vatikanskog sabora bila je crna) i ona zapravo podsjeća na to da Veliki petak nije dan tuge, već razmatranja Kristove smrti kao izvorišta našeg spasenja. Tog dana utihnu i liturgijski instrumenti, kao i sva crkvena zvona.

Oltar se po završetku Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak ogoljuje, tj. ostaje bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, u spomen na Isusa s kojeg je bila svučena odjeća, što je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.

VJERNICI SE SUZDRŽAVAJU OD HRANE I PIĆA, A STARIJI OD 14 GODINA NE JEDU MESO

Na Veliki petak poste sve osobe u dobi od 18 do 60 godina, a za sve starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Post znači da se suzdržavamo od hrane i pića, a nemrs da se tog dana ne jede meso. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće se jedu grah varivo, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, također jela od ribe, a u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu se morska riba te plodovi mora.

Diljem svijeta, obično u jutarnjim satima, vjernici se na Veliki petak okupljaju kako bi molili Križni put. Papa u večernjim satima predvodi križni put u Koloseju, u zajedništvu s kardinalima, biskupima, rimskim župnicima i vjernicima iz Rimske biskupije i cijelog svijeta. U Jeruzalemu, križni put na Veliki petak prolazi Putem križa od Getsemanija do Kalvarije. Može se moliti i Marijin križni put.

NA VELIKI PETAK SVE JE TIHO, VANI SE NIŠTA NE RADI, A NE SLAVE SE NI VJENČANJA

Još od srednjeg vijeka u brojnim europskim zemljama na Veliki petak moli se Gospin plač, koji se u hrvatskim krajevima pjeva na različite načine i kroz brojne melodijske izraze. Kod nas su stariji ljudi nekad molili i 33 Isusove krunice u spomen na 33 godine Isusova života te pili čašu crnog vina kao uspomenu na Isusovu prolivenu krv. Prema ustaljenom običaju, na Veliki petak sve je tiho i vani se ništa ne radi. Na taj dan, kao i na Veliku subotu, također je zabranjeno slaviti vjenčanja.

Ne propustite i ove priče:

Pročitajte još