Planinski lanac u srcu Europe spaja čak 8 država! Krase ga 4 tisuće jezera i 5000 ledenjaka, a godišnje ga istraži 120 milijuna posjetitelja

Alpe, naprosto magične Alpe… Što prvo pomislite kad ih netko spomene? Nama padaju na pamet gordi vrhunci, jarko zelene doline na kojima pasu krave, obale predivnih jezera u kojima se ogleda sivilo stijene, vodopadi, ledenjaci i snježne padine, tisuće opcija za planinarenje, a zatim vlakovi, žičare i tuneli s najljepšim pogledima i na najnevjerojatnijim mjestima… Ukratko rečeno, pada nam na pamet jedna od najljepših priroda na svijetu koja nam je, i doista smo sretni, nadohvat ruke. Alpe su nevjerojatni planinski lanac, jedan od najduljih u Europi, destinacija za ljubitelje prirode, svježeg zraka, snježnih prostranstva i vrtoglavo visokih vrhova. U ovom članku doznajte zanimljivosti o planinskom lancu koji ljepotom oduzima dah!

Alpe su treći najdulji planinski lanac u Europi. ‘Šišaju’ ih za nekoliko stotina kilometara Skandinavske planine i Karpati, no i dalje su apsolutni gigant s duljinom od oko 1200 kilometara. Širina im je 300 kilometara, a protežu se kroz čak osam država srednje i južne Europe. To su Austrija, Francuska, Njemačka, Italija, Lihtenštajn, Monako, Slovenija i Švicarska.

Nastale su sudaru tektonskih ploča, i to euroazijske i afričke. Proces njihova uzdizanja započeo je prije još 65 milijuna godina, no vrhunac je, prikladno rečeno, dosegao u razdoblju prije 44 i devet milijuna godina. Alpe su najmlađi planinski lanac u Europi, ali i najgušće naseljen. Njihov najviši vrh, ali ujedno i najviši vrh Zapadne Europe, Mont Blanc doseže visinu od 4806 metara, a nalazi se na granici Italije i Francuske (sam vrh se nalazi na francuskom teritoriju).

No, Alpe su dom doista nevjerojatne zbirke visokih vrhova, od kojih je Mont Blanc ‘samo’ najviši. Njih čak 128 više je od 4000 metara. Osim Mont Blanca, kao pobjednika u visini koji je prvi put ispenjan 1786. godine, slavan je i Matterhorn, inače najpoznatija švicarska planina, smještena na granici te države s Italijom. Ona je, primjerice, slavna po svom piramidalnom obliku, a čovjek je na njegovu vrhu prvi put stajao 1865. godine. Od ostalih zvučnih imena, tu su primjerice i Jungfrau te Weisshorn kojeg nazivaju najljepšom planinom ne samo Švicarske nego Alpi općenito.

Alpe naprosto pršte od života. Procjenjuje se da su one dom za čak 30 tisuća vrsta životinja te, mimo Mediterana, biološki najraznolikija europsko područje. Nebom, primjerice, leti čak 400 vrsta ptica. A koliko ljudi posjećuje taj predivni dio Europe? Čak 120 milijuna godišnje koji mogu uživati u najmanje 400 vrsta alpskih sireva.

Alpe, zbog svog vodnog bogatstva i važnosti za kontinent, nose i nadimak europskog vodotornja. Naime, na području Alpi nalazi se između tri i četiri tisuće jezera različitih dimenzija. Neka su sićušna, a neka su pravi vodeni divovi, primjerice Bodensko jezero ili jezero Como.

Alpe su poznate i po svom snježnom i ledenom pokrivaču. One su dom čak 5000 ledenjaka, od kojih mnoge možete vidjeti i izbliza. Primjerice, u bernskim Alpama čekat će vas najveći alpski ledenjak Aletsch. Dugačak je više od 20 kilometara, debljina leda mu je do 800 metara, a težak je čak 10 milijardi tona. Površina mu je 790 kilometara četvornih. Upisan je i na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Nažalost, svake se godine smanji za 50 metara.

Od svih osam država koje Alpe krase Švicarsku bismo mogli nazvati ‘najalpskijom’. Naime, Alpe zauzimaju čak 65 posto njezine površine. U Švicarskoj se nalazi i oko 1800 ledenjaka, a najviši vrh tamošnjih Alpi je Monte Rosa s  4634 metara nadmorske visine. Austrijske Alpe se ističu s 3979 metara visokim vrhom Mount Großglockner, dok su francuske poznate po nevjerojatni jezerima i gradovima ali i već spomenutom najvišem vrhu Alpi. Rekorder talijanskih Alpi je Mount Gran Paradiso s 4,061 metara, a tamo se nalazi i Nacionalni park Gran Paradiso, najstariji nacionalni park u Italiji. Bavarske Alpe zauzimaju 10 posto Njemačke i jedan su od najljepših dijelova te države, dok se Julijske hvale s 2864 metara visokim Triglavom.