Ova nerazvikana mjesta u Hrvatskoj idealna su za vikend izlete i punjenje baterija za novi radni tjedan

Nakon tjedan dana sivila i kiše, ovaj vikend donosi toliko iščekivano sunce, što znači samo jedno: idealno je vrijeme za izlet! Bilo da se nalazite na obali, u unutrašnjosti ili negdje između, Hrvatska nudi pregršt skrivenih dragulja koji su idealni za bijeg u prirodu. Od istraživanja povijesnih znamenitosti do šetnji netaknutim krajolicima, mnoga manje poznata mjesta pružaju savršenu kombinaciju mira, ljepote i avanture. Iskoristite priliku, spakirajte ruksak i otkrijte čari koje često ostaju u sjeni puno poznatijih odredišta.

Ako tražite ideju za odličan jednodnevni izlet, a koji može funkcionirati u svako doba godine, imamo jedan prijedlog. Park šuma Golubinjak jedan je od predivnih momenata ionako predivnog Gorskog kotara, pa ljubitelji boravka u prirodi ne bi trebali ostati zakinuti. Upravo suprotno. Zahvaljujući svojoj posebnosti, sama park šuma, zaštićena je još sredinom prošlog stoljeća, a ima površinu od 52 hektara. Prostire se na nadmorskoj visini od oko 730 do 800 metara, a od centra Lokava udaljena je samo jedan kilometar.

Najveće bogatstvo ove zaštićene šume su predivna stabla u kombinaciji s krškim krajolikom i različitim formacijama stijena. Među biljnim svijetom ističu se bukva, jela i smreka, a među njima takozvana Kraljica šume – velika jela stara najmanje 200 godina. U park šumi ima još nekoliko zanimljivih lokaliteta. Primjerice, Paklena vrata, ali i dvije špilje – Golubinja špilja i Ledena špilja. Isto tako, šuma nudi i nekoliko staza za one koji žele dublje uroniti u nju. Jedna od njih, koja omogućuje razgledavanje svih navedenih ljepota, jest kružna staza koja počinje upravo kod Kraljice šume. Ima i jedan dulja, koja broji oko 10 kilometara, a nosi naziv ‘Staza spilja’.

U središtu Dalmacije, između Kozjaka i Mosora, a presječen rijekom Jadro, ‘skriva’ se doista poseban grad. Riječ je o gradu nevjerojatne prošlosti, danas poznatom pod imenom Solin. Nekada, kada je bio četvrti najveći grad Rimskog carstva s oko 60 tisuća žitelja, zvali su ga Salona. Upravo ostaci te antičke Salone, smješteni ‘u sjeni’ nekoliko kilometara udaljenog dalmatinskog giganta Splita, odvode nas u neka druga, davno prošla vremena. No, današnji Solin još je ‘više’ od samih arheoloških spomenika iz rimskog doba. On je i mjesto na kojem su se krunili hrvatski kraljevi te dom najstarijeg marijanskog svetišta u Hrvatskoj.

Najpoznatiji solinski ‘portal’ za spomenuto putovanje u prošlost svakako je područje nekadašnje antičke Salone. Ono se u nalazi kilometar dalje od centra modernog Solina. Slovi za najveći arheološki park u Hrvatskoj, a s pravom ga nazivaju i muzejom na otvorenom koji za Solin, navode neki izvori, znači ono što Pompeji znače za Napulj.

Riječ je o odličnom odredištu za ljubitelje arheologije. Naime, na području antičke Salone dočekat će vas niz ostataka iz rimskog doba – od ostataka teatra izgrađenog u 1. stoljeću i toplica do bazilika, palača i groblja… No, najpoznatiji ‘eksponat’ tog muzeja na otvorenom ipak je tamošnji amfiteatar, odnosno njegovi ostaci.

Predivna priroda, ornitološki raj, poučne staze, kajakarenje, planinarenje, razgledavanje, odlični vidikovci, edukativne radionice…. Vransko jezero doista ima sve, a samim je time i odlično mjesto za vikend izlet. Od niza tamošnjih što uređenih što nešto ‘divljih’ staza preporučujemo dvije poučne. Jedna se nalazi odmah do info centra Crkvine, a riječ je o 600 metara dugačkoj uređenoj poučnoj stazi “Ptice Vranskog jezera” gdje ćete doznati sve o Ornitološkom rezervatu i stanovnicima parka.

Prelijepa je i vrlo fotogenična zbog odličnog pogleda i poučna, 200 metara dugačka staza na Kamenjaku gdje se nalazi još jedan od infocentara. Nakon šetnje svakako posjetite i umjetno prokopan kanal Prosika, kojim je Vransko jezero spojeno s morem te tamošnji Jugovir, jedno od prirodnih ‘izvira slane vode’ u jezeru. Tamo će vas dočekati i tradicionalne bunje te vrše u kamenu. Na kraju, ako ni sve navedeno nije ‘umorilo’ najmanje, preko puta infocentra Crkvine nalazi se i adrenalinski park.

Nazivaju ga ‘povijesnim draguljem’ Gorskog kotara. I to definitivno jest. Krasi ga zanimljiva povijest i predivno šumsko okruženje, i kao takvo jedno je od onih mjesta koja vrlo lako završe na listi želja. A danas si tu želju, odsjedanja u dvorcu, mogu priuštiti kako odrasli, tako i oni manji, djeca vrtićke i školske dobi za koju se u tom povijesnom objektu, osim Škole u prirodi, održavaju i različite radionice.

Sam dvorac Stara Sušica nalazi se u blizini Ravne Gore, na 800 metara nadmorske visine. Od tog je mjesta udaljen pet kilometara, a povijest mu je duga i burna. Prvi puta se spominje u 14. stoljeću. Inače, riječ je o frankopanskom dvorcu koji, kako kažu povijesni dokumenti, nisu uspjeli osvojiti čak ni Turci za vrijeme svojih prodora u Gorski kotar, a bilo ih je čak tri. Stradala su svojedobno i mjesta Stara Sušica i Ravna Gora, kao i crkvica sv. Antuna nasuprot samog dvorca, koja je bila opljačkana i spaljena, no dvorac sam po sebi nikad nije pao.

Ponekad zaboravljamo koliko se svijet u samo nekoliko desetljeća promijenio, kako su nekad poslovi bili teži, prljaviji i naporniji nego danas. No, bez tih poslova ne bi bilo ni brojnih blagodati modernog svijeta u kojima danas uživamo. Jedan od tih poslova, koji na području Hrvatske ima dugu tradiciju, je rudarstvo. Bogatu rudarsku tradiciju imaju brojna mjesta u Hrvatskoj, a jedno od njih smjestilo se nedaleko od Zagreba, oko pet kilometara jugozapadno od Samobora. Rudarstvo je tom mjestu dala i ime, Rude, a jedan od starih rudnika je obnovljen i njegov se dio sada može posjetiti i doživjeti djelić toga kako su nekad živjeli rudari.

Rudnik se od ožujka do prosinca može obići subotom, nedjeljom, blagdanima i praznicima od 10 do 18 sati. Od 5. prosinca do 8. ožujka rudnik je zatvoren. Obilazak započinje svakog punog sata i traje 40-ak minuta. Zadnji obilazak počinje u 17 sati, a rudnik nije moguće posjetiti bez stručnog vodstva. Ulaznica za odrasle stoji 5 eura, za djecu od 7 do 18 godina cijena je 4 eura, a predškolska djeca ulaze besplatno.

Prekrasno i moćno Biokovo, prirodni zaštitnik Makarske rivijere i Jadranskog mora, jedna je od najvećih, ali i najljepših planina u Hrvatskoj. Za njega često kažu kako ima “stopala u moru, a čelo u oblacima”, a zbog savršene pozicije i prekrasnih pejzaža omiljena je destinacija planinara i avanturista. No, riječ je o visokoj i strmoj planini, nemilosrdnih kamenih obronaka, pa je osvajanje viših predjela rezervirano za iskusne planinare u dobroj formi. No, to ne znači da ne možete krenuti u laganu i lijepu šetnju nižim dijelovima! Za upoznavanje njegova pitomijeg lica, tu je Francuska cesta, staza blagog nagiba sa spektakularnim pogledima.

Staza se nalazi poviše Brela, a put prema njoj kreće od zaselka Gornji Kričak. Prekrasna šetnica nosi ime Francuska cesta, a koristi se i ime Napoleonova. Naime, sagrađena je u vrijeme kratke vladavine Francuza na ovom području. Od ceste put kratko vodi kroz šumu, u kojoj su postavljeni i putokazi za šetnicu. Ubrzo ćete napustiti ugodni hlad šume i izbiti na kameni puteljak, a pred vama će se otvoriti prekrasni pogledi na more i obronke Biokova.

Poput hladne kamene ljepotice, pravilnog oblika i ponositog držanja, nad Senjom već 500 godina bdije tvrđava Nehaj. Često izvan radara turista, ova moćna utvrda fascinantna je građevina koja krije bogatu povijest, a s njezinog se vrha pruža prekrasan pogled na morsku pučinu, jadranske otoke i okolne planine. Njezino ime Nehaj znači “ne brini”. To je ujedno bila poruka graditelja stanovnicima Senja: da je tvrđava uvijek budna i spremna na obranu.

Već iz daleka, tvrđava plijeni pozornost svojim izrazito pravilnim oblikom, kakav se ne viđa često na hrvatskoj obali. Kockasta je, visoka 18, a široka 23 metra. Karakteriziraju ju i veoma debeli zidovi, od dva do tri i pol metra, koji se prema vrhu sužavaju i završavaju s prepoznatljivom “krunom” i pet malih kula na uglovima. Njezine su zidine planski napravljene za obranu, pa je tako u njima oko stotinu puškarnica i 11 velikih otvora za topove. U tvrđavi se danas održavaju razne kulturne i glazbene priredbe, znanstveni skupovi i druga događanja, a tu se nalazi i Muzej grada Senja. Posjetitelji mogu istraživati različite izložbe koje prikazuju povijest i kulturu grada, kao i oružje, vojnu opremu i artefakte iz različitih razdoblja. Tvrđavom upravlja Gradski muzej Senj.

Ako vas put nanese u „grad roda“ ili „vrata spačvanskog bazena“, kako ponekad nazivaju Otok, gradić u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jednu stvar nikako ne smijete propustiti. Otočki virovi neobično su mjesto, i dan danas bez definicije, ‘skriveno’ u Spačvanskoj šumi, najvećoj cjelovitoj šumi hrasta lužnjaka u Europi, zelenom prostranstvu velikom čak 40 tisuća hektara. Kažemo bez definicije, jer tako se barem čini. Naime, Otočki virovi nisu jezero. Nisu ni rijeka, ni potok, ni močvara. Nisu ništa od toga, a opet nikada ne presušuju, iako im vodostaj jako varira pa ‘koketiraju’ s rijekom Spačvom, a preko nje i s Bosutom i Savom. Otočki virovi su hidrodinamički svijet za sebe, većini još uvijek nepoznat i neotkriven.

Stručnjaci imaju svoje objašnjenje. Vjerojatno su za sve pobrojane karakteristike, kažu, krivi svojevrsni sustav spojenih posuda i visoke podzemne vode. No, kako god bilo, Otočki virovi prostiru se na površini od oko 79 kilometara četvornih. Dugački su najmanje 18 kilometara, a široki od 60 do 100 metara. Ponekad ih se, zbog njihove ljepote, naziva ‘malim Kopačkim ritom‘, a dio su i ekološke mreže Natura 2000.

Okupan sunčevim zrakama i umiven morskim povjetarcem punim soli, na stijenama naslonjenima na jadransko plavetnilo smjestio se Arboretum Trsteno. Ovaj mirisni vrt, u kojem se priroda na najljepši način poigrava s bojama, mirisima i oblicima, nalazi se nedaleko od Dubrovnika. Arboretum je sve popularnije odredište za zaljubljenike u zelenilo, prirodu i povijest koji posjećuju ovaj kraj. Za razliku od gužve i užurbanosti u Dubrovniku i turističkim središtima na obali, ovdje vladaju mir, elegancija i prekrasno zelenilo.

Arboretum Trsteno postao je globalno poznat nakon što je u njemu snimana serija Igra prijestolja, u kojoj je poslužio kao kulisa za raskošni vrt moćne obitelji Tyrell. Ovaj povijesni ladanjski posjed s perivojima, starim maslinicima i površinama pod prirodnom vegetacijom prostire se na površini od 28 hektara, a danas njime upravlja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osnovan je u 15. stoljeću i jedan je od najstarijih arboretuma u Europi i jedini na Jadranskoj obali.

Staza kroz krošnje Zelenjak nalazi se u blizini Klanjca, duga je 125 metara, a na najvišem dijelu visoka je 5 metara. Iako nije duga, lijepo je njome prošetati. Mjesto za parkiranje pronaći ćete u samom podnožju. Duž drvene staze okružene gustim stablima nalazi se 20 edukativnih ploča na kojima možete pročitati ponešto o bioraznolikosti i posebnostima prirode Zagorja, s naglaskom na informacije o Značajnom krajobrazu Zelenjak – Risvička i Cesarska gora.

Na stazi se isprepliću teme bioraznolikosti i glazbe. Skulptura trube prati cijelu stazu, a inspirirana je ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himne Lijepa naša. Staza uključuje i promatračnicu za ptice u obliku ptičjega gnijezda i ljuljačke. Podnožje staze krase perunike. Mislilo se i na osobe s invaliditetom. Pristup njima omogućen je pomoću podizne platforme na početku staze, a za slijepe i slabovidne osobe tekstovi na pločama ispisani su i na Brailleovom pismu.