Najvišoj hrvatskoj planini i iskusni planinari prilaze s poštovanjem: naš najmlađi park prirode carstvo je krša i ćudljive klime

Svi mi koji volimo prirodu imamo neku svoju „kućnu“ planinu koja nam je poput dnevnog boravka. Medvednicu i Samoborsko gorje u Zagrebu i okolici, Ivanščicu na sjeveru Hrvatske, Učku u Istri i na Kvarneru… Onda je tu Velebit, najduža planina u Hrvatskoj za koju će mnogi reći da im je najdraža i najljepša. Da, svaka je na svoj način lijepa i zanimljiva, ali samo je jedna najviša. A najviša planina u Hrvatskoj je Dinara, područje koje od 2021. ima status parka prirode. Ponosna je, prkosna, raznolika, ćudljiva. I prekrasna.

Posjetila sam je samo jednom, dvaput sam se još spremala na uspon, ali majka priroda je rekla ne. Meni ona tako ostaje neki sveti gral, ultimativni cilj, mjesto na listi želja koje mi neprestano izmiče. I možda to mora biti tako. Kad se penješ na vrh Hrvatske, želiš da to bude dan za pamćenje, a ne samo još jedan uobičajeni izlet u prirodu.

Zamislite ogromno prostranstvo, sivi kamen prošaran zelenilom stabala i raslinja, moćne vrhove koji se zapliću u oblake. Takva me dočekala Dinara, mjesto nevjerojatne raznolikosti, čistog zraka i prirode u njezinom iskonskom obliku. Dinara vas mora željeti primiti u svoje prostranstvo. Vremenski uvjeti ovdje su promjenjivi, prognoze nepouzdane, a oprez nužan. Ali ni loši vremenski uvjeti ne mogu sakriti njezinu ljepotu. Štoviše, oblaci i kiša nošena jakim vjetrom, koji su zaustavili naš pokušaj uspona, kao da su joj dali dodatnu čar, neku mističnu ljepotu i podsjetili nas da priroda ovdje vodi glavnu riječ.

Nevjerojatna je to planina. Izdaleka izgleda pomalo opasno, kamenito, no kad se priđe bliže i zakorači njezinim stazama, otkriva i svoju nježniju stranu. Meke šumske puteljke, mirisno cvijeće, široke proplanke… Prekrasni krški reljef nastanjuje više od 1000 biljnih vrsta, od kojih je 75 endemskih.

Njezinim obroncima luta i 20 endemskih vrsta životinja, a čak je 87 posto parka uključeno u ekološku mrežu Natura 2000. Dinara je status parka prirode zaslužila puno ranije, kažu nam ljudi koji žive ovu planinu i poznaju joj svaki kutak. No taj se trenutak dogodio tek 2021. i od tada ona ponosno nosi taj prestižni stupanj zaštite.

Dinara je ponosna vlasnica nadimka „krov Hrvatske“. Naime, upravo se na ovoj planini nalazi najviši vrh Hrvatske, 1831 metar visoki Sinjal. No to nije najviši vrh Dinare. Ovaj je planina, naime, prirodna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a njezin najviši vrh nalazi se na BiH strani. To je Troglav smješten 1913 metara nad morem.

Nije Dinara samo granica između dvije zemlje, već dijeli i dva različita klimatska područja, piše TZ Knina, mediteransko s južne strane i kontinentalno sa sjeverne.

Do Sinjala vodi nekoliko staza, a najpopularnija je ona iz Mirkovića, koja se naziva Jogurt staza, te staza iz Brezovca. Uspon svakako nije prikladan za planinare početnike, a ni početke točke nisu lako dostupne automobilom, tako da je osvojiti najviši vrh Hrvatske i logistički i kondicijski pothvat. Nekome tko ne poznaje dobro ovo područje svakako bih preporučila da angažira lokalnog vodiča, zaljubljenika u Dinaru, koji će im osim puta pokazati i sve skrivene kutke i tajne koje ova planina krije.

Dinara se nalazi istočno od Knina i sjeverno od Perućkog jezera, a s Troglavom i Kamešnicom na jugoistoku proteže se u 84 kilometra dug masiv. Pod park prirode, proglašen 2021. godine, ušla je sama planina, s vrhovima Sinjal, Troglav i Kamešnica, ali i izvor i gornji tok čarobne rijeke Cetine, slap Krčić, s kojom svoj put započinje rijeka Krka, kao i krška polja uz Cetinu.

Da, unatoč kršu, dijelovi ovog prekrasnog parka prirode bogati su vodom i mjesto su na kojem izviru i bujaju neke od najljepših i najčišćih hrvatskih rijeka. Dinara nije naseljena, navodi još TZ Knin, a njezina spektakularna karakteristika je i najduža stijena u Hrvatskoj, dugačka 6 kilometara.