Ova dva hrvatska otoka nekad su bila spojena u jedan! Da nije prokopan kanal danas bi to bio najveći otok u Hrvatskoj

Najveći je hrvatski otok Cres, donedavno se vjerovalo da je to Krk, a impresivnu površinu ima i dalmatinski Brač. No svi ti današnji otoci mogli bi se, što se površine tiče, sakriti pred otokom Apsyrtides. On je do prije otprilike 2000 godina postojao na Jadranu i to na području današnje Hrvatske. Riječ je prostoru koji danas zauzimaju dva kvarnerska otoka Lošinj i Cres, a koji su nekad bili spojeni u jedno.

U antičko doba veliki otok nosio je ime Apsyrtides, u prijevodu Osorski otok, a da je ostao netaknut danas bi bio uvjerljivo najveći u hrvatskom dijelu Jadrana. Otoci su razdvojeni još u rimsko doba, najvjerojatnije zbog praktičnih razloga: kako bi se skratio pomorski put i olakšala plovidba kroz Kvarner. Rimljani su tada prokopali uski kanal kod mjesta Osor, širok svega jedanaest metara. Taj mali, ali strateški važan zahvat trajno je promijenio geografiju ovog dijela Jadrana.

Danas je taj kanal poznat kao Osorski kanal i premošten je pokretnim mostom koji se dva puta dnevno podiže kako bi propustio brodove. Upravo na tom mjestu, gdje se kopno nekoć neprimjetno nastavljalo, danas se simbolično prelazi iz jednog otoka na drugi, s Cresa na Lošinj ili obrnuto.

Na točki na kojoj se spajaju leži mjesto u koje su još od rimskog doba svraćali mornari i trgovci. Osor ima ogromnu povijesnu važnost za Kvarner, jedno je od najstarijih naselja na hrvatskoj obali, a ta ogromna baština i danas je vidljiva u svakom njegovom kamenu. Fizički se nalazi na Cresu, a administrativno pripada Lošinju, no za oba ta otoka Osor ima veliko značenje, kako danas, tako i tijekom tisućljetne povijesti.

Cres i Lošinj najveći su u otočnoj skupini koja uključuje još i Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Ilovik i skupinu malih nenaseljenih otoka. Danas Lošinj i Cres djeluju kao dva zasebna svijeta, svaki sa svojim specifičnostima, krajolikom i ritmom života. Cres je otok sirove, gotovo netaknute prirode. Njegova suprotnost turističkoj vrevi krije se u kamenjarima, suhozidima i skrivenim uvalama koje djeluju kao da su ostale izvan vremena. Ovdje vlada sporiji ritam, a priroda ima glavnu riječ.

Jedan od njegovih najvećih dragulja je mjesto Lubenice, srednjovjekovno selo smješteno na litici visokoj gotovo 400 metara, s pogledom koji oduzima dah. Tu je i Vransko jezero, jedno od najvažnijih izvora pitke vode na hrvatskim otocima, čija je površina iznad razine mora, ali mu je dno ispod nje: prava prirodna enigma.

Cres je i utočište rijetkih bjeloglavih supova, čija se gnijezda nalaze na strmim liticama. Upravo ta kombinacija divljine, tišine i autentičnosti čini ga idealnim za sve koji žele pobjeći od gužvi i doživjeti Mediteran kakav je nekad bio.

S druge strane kanala, Lošinj nudi posve drugačiji doživljaj. Poznat kao “otok vitalnosti”, Lošinj je stoljećima privlačio posjetitelje zbog svoje blage klime, čistog zraka i ljekovitog bilja. Njegovo srce je Mali Lošinj, živopisni gradić šarenih fasada i najveći otočni grad u Hrvatskoj. U blizini se nalazi uvala Čikat, poznata po borovim šumama i elegantnim vilama iz doba austro-ugarske aristokracije.

Lošinj je i jedno od rijetkih mjesta na Jadranu gdje se mogu vidjeti dupini u prirodnom okruženju, za što se najbolje uputiti u Veli Lošinj, a šetnice uz more i miris borova stvaraju gotovo terapijski ugođaj. Za razliku od surovijeg Cresa, Lošinj je pitom i okrenut turizmu, ali i dalje zadržava dozu autentičnog otočkog života.

Iako ih danas dijeli uski kanal, Cres i Lošinj i dalje su neraskidivo povezani. I to ne samo mostom u Osoru, nego i zajedničkom poviješću koja ih čini jedinstvenima na Jadranu. Duž oba otoka uređena je, primjerice, planinarsko- pješačka staza koja je, u čast starog imena, nazvana Via Apsyrtides. Možda su razdvojeni ljudskom rukom, ali zajedno i dalje pričaju priču o autentičnom otočnom životu, a često se i obilaze kao jedinstvena destinacija. Koji god odabrali za svoje ljetovanje, ne možete pogriješiti!