Otok koji zovu “hrvatska Kuba” ima najveći porast broja stanovnika na obali, iako ima samo jedan kafić i jednu trgovinu

Mnogi sanjaju o životu na otoku, sporijem, povezanijem sa zemljom, morem i malom otočnom zajednicom. Život na otoku nije, naravno, med i mlijeko, udaljenost od kopna diktira puno toga, pa ne čudi što su najrazvijeniji i najnaseljeniji otoci upravo oni koje s kopnom povezuje most ili kratka vožnja trajektom. Upravo su zato zanimljivi podaci o kretanju broja stanovnika na otocima, koji otkrivaju na kojim je otocima broj stanovnika u 10 godina porastao, a na kojima se smanjio. I niti jedan od tri otoka s najvećim porastom broja stanovništva u odnosu na populaciju nema most!

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska ima 53 naseljena otoka na kojima živi 127.838 otočana. To je, ukupno, pad apsolutnog broja za oko 5000 stanovnika ili 3,70 posto u odnosu na 2011. godinu. Zvuči obeshrabrujuće, ali cijela je zemlja u tom razdoblju izgubila 9, 64 posto stanovništva, pa ispada da se otoci i ne drže tako loše.

Najnaseljeniji hrvatski otok, Krk, ima gotovo 20.000 stanovnika i taj se broj u 10 godina povećao za 533. Ispada po tome da je Krk i tu rekorder u apsolutnim brojkama, ali kad se one stave u korelaciju s ukupnim brojem stanovnika pojedinog otoka, lista rekordera je potpuno drugačije.

Najveći rast u odnosu na broj stanovnika imao je otok Žirje, na kojem se broj stanovnika povećao za 45,63 posto. Slijede Koločep s povećanjem od 44,17 posto i Drvenik Mali na kojem je 2021. živjelo 39,08 posto više stanovnika u odnosu na 2011. U konkretnim brojkama to izgleda ovako: broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.

Prema posljednjem izvješću i podacima, ukupno je na 22 otoka porastao broj stanovnika, a pao je na njih 28. Samo jedan otok, Male Srakane, zadržao je isti broj stanovnika: tamo živi dvoje ljudi. U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula, s koje se odselilo 928 ljudi, potom Pag sa 720 stanovnika manje, te Čiovo na kojem je 651 osoba manje i Lošinj koji je izgubio okruglih 500 stanovnika. Osim na Krku, broj stanovnika je značajno rastao i na Šolti, Koločepu, Šipanu i Viru. Zanimljiv je i slučaj Rave u zadarskom arhipelagu, otoka koji je u 10 godina ostao bez 50 stanovnika i sad ih tamo živi samo 67.

Dakako, statistika često više skriva nego otkriva, pa je pitanje koliko je novih stanovnika zaista doselilo na navedene otoke, a koliko ih je samo prijavilo prebivalište u apartmanu ili kući za odmor. No kako su stanovnici priobalnih naselja često vezani uz svoju djedovinu na otocima, svakako je moguće da se veći broj odlučio zbog turizma ili nakon umirovljenja smjestiti daleko od kopna.

Pučinski otok Žirje od Šibenika je udaljen 22 kilometra i nalazi se u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati. Na njemu žive mahom stariji ljudi, koji se uglavnom bave poljoprivredom i ribarstvom. Središnje mjesto zove se isto kao i sam otok, Žirje. Jedan kafić i jedna trgovina i to je to. Na trajektnom pristaništu u uvali Muna nalazi se novije naselje Riva, a ono najstarije, Selo, smješteno je na brdu.

U središnjem dijelu otoka, na površini od 108 hektara, smjestilo se plodno polje. Ondje se uzgajaju masline, vinova loza, smokve, pet sorti šljiva i bademi. Najviši vrh otoka u šibenskom arhipelagu zove se Kapić i leži na 131 metar nadmorske visine. Iako na otoku već desetljećima nema škole, iznenadit će vas koliko je limenih ljubimaca na njegovim cestama. Vjerovali ili ne, ali procjenjuje se da na svakog stanovnika dolaze čak tri automobila! S obzirom na godinu njihove proizvodnje i vozno stanje, danas ih komotno možemo proglasiti oldtajmerima, a živopisno Žirje upravo je zbog njih dobilo nadimak “hrvatska Kuba“.