Prvi vlak između Splita i Zagreba povezao je jug i sjever, okončao prometnu izoliranost Dalmacije i pružio mladima priliku za bolje obrazovanje

Putovanje vlakom pruža jedinstvenu priliku za istraživanje prekrasnih pejzaža koji nas okružuju na jedan opušten i ugodan način. Dok se vozimo kroz raznolike krajolike, od planinskih vrhova do pitoresknih sela, imamo priliku zaroniti u ljepotu netaknute prirode i vidjeti kako se odvija svakodnevni život duž pruge: od ribara na obali, poljoprivrednika na poljima pa sve do djeca koja se igraju i vesele u seoskom dvorištu. Jedna od najvećih prednosti putovanja vlakom svakako je ta što nam omogućava da se potpuno opustimo i uživamo u pogledima bez brige o vožnji ili navigaciji. I dok Europa posljednjih nekoliko godina proživljava pravu malu renesansu kada su u pitanju željezničke veze, većini Hrvata sam spomen na putovanje vlakom stvara negativne emocije: vlakovi su spori, željeznice stare, a putovanje često traje više od predviđenog…

IDEALNO ZA ZALJUBLJENEHrvatsko jezero u obliku srca nalazi se nedaleko od "grada bajki": prekrasne je boje i nepoznate dubine, a u njemu, prema legendi, spava zmaj

Nastavi čitati

HRVATSKI SJEVER I JUG VLAKOM SU POVEZANI 1925. GODINE, A PRVO PUTOVANJE JE TRAJALO 12 SATI

Iako se danas vlakom od Zagreba do Splita sve manje putuje, za mnoge je generacije koje su stasale tijekom dvadesetog stoljeća to bila najprirodnija, najdostupnija, a često i jedina moguća veza. Kako piše matica.hr, lička je pruga svečano otvorena 25. srpnja 1925. godine nakon više desetljeća čekanja, čime je okončana prometna izoliranost Dalmacije. Prvi je vlak krenuo iz Splita za Zagreb 26. srpnja 1925. u ranim jutarnjim satima, a putovanje je trajalo oko 12 sati.

PRUGA JE MLADIMA OTVORILA VRATA PREMA BOLJEM OBRAZOVANJU

Nakon što je otvorena za promet, lička je pruga imala izuzetno važnu ulogu u putničkom prometu. Njezino značenje posebno je dolazilo do izražaja u kontekstu razvoja turizma na dalmatinskom području, jer se je uspostavila ključna veza između Splita i Šibenika sa sjeverom zemlje i ostatkom Europe. Osim toga, mladima iz Dalmacije pružala je iznimne mogućnosti za visoko obrazovanje.

ŽIVOT U SKLADU S PRIRODOMPetra je napustila Zagreb i preselila se u napušteno ličko selo: tamo je uredila ranč iz snova i svakodnevno brine o brojnim životinjama

Nastavi čitati

Prije njezine izgradnje, Split je imao samo Bogoslovni fakultet, što je značilo da su mladići i djevojke koji su željeli studirati na ostalim fakultetima morali napustiti Dalmaciju, a put do Zagreba i drugih hrvatskih gradova nije bio jednostavan. Lička pruga je time znatno olakšala pristup visokom obrazovanju, otvarajući put mladim Dalmatincima prema boljim akademskim programima i profesionalnom uspjehu nakon završetka studija.

SIMBOL HRVATSKOG JEDINSTVA

„Skraćivanje putovanja približilo je Dalmaciju Zagrebu i to približavanje nije bilo samo prometno. Pruga je omogućila stvarno zbližavanje hrvatskog sjevera i juga olakšavši međusobne kontakte ljudi s tih područja. Nije stoga čudno što je već u Kraljevini Jugoslaviji bilo onih koji su je smatrali simbolom hrvatskog jedinstva“, navodi povjesničarka Zdravka Jelaska Marijan za portal matica.hr.

PRVA ŽELJEZNIČKA LINIJA U HRVATSKOJ OTVORENA JE ZA PROMET 1860. GODINE, A POVEZALA JE MAĐARSKU I MEĐIMURJE

Hrvatske željeznice na svojim službenim web stranicama pišu kako je prvi vlak u Hrvatskoj krenuo u promet 24. travnja 1860., kada je otvorena pruga koja je povezivala Nagykanizsu (Mađarska) s Pragerskim (Slovenija), a prolazila je kroz Međimurje, i to na dijelu od Kotoribe (most na Muri) do Macinca. Ideja o izgradnji pruge potječe iz 1854. godine, a važna je zbog povezivanja Budimpešte s tada najvažnijim željezničkim pravcem u Habsburškoj Monarhiji, Beč-Trst, dovršenim 1857. godine.

Izgradnja pruge počela je 17. prosinca 1857. godine, a gradilo ju je Carsko i kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica. Vođenje radova na izgradnji povjereno je Karlu von Etzelu, tada najvećem stručnjaku za izgradnju te vrste infrastrukturnih objekata u Monarhiji. Tako su na potezu pruge kroz Međimurje izgrađeni jedan most i tri željeznička kolodvora, od kojih je najveći bio onaj u Čakovcu. Ukupna duljina pruge iznosila je 42,4 kilometra, a završena je dvadeset mjeseci prije roka. Završetak izgradnje pruge i njezino puštanje u promet smatra se početkom organiziranoga željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj.