Iskoristite sezonu zelenih kuglica koje su obožavali i kraljevi: svestrana su bombica zdravlja koja će obogatiti svako jelo

Ako ste krajem 1980-ih bili dijete, vjerojatno ste gledali popularni britanski crtić ”Graškograd” i pjevušili ”zaraznu” pjesmicu ”U jednom vrtu među cvijećem, sićušan grad se sakrio”… Naravno, glavni likovi bili su mu tzv. Graškići, ”oživljena” zrna zelenog graška. Ta jednogodišnja zeljasta biljka, povrće koje se svrstava u zrnaste mahunarke, mnogima je omiljena namirnica, no puno je i onih koji ju jednostavno ne mogu smisliti. Vjerojatno i vi imate barem jednog prijatelja koji bježi od stola čim vidi grašak na tanjuru ili neumorno vadi svako pa i najmanje zrno iz rizi-bizija! No zeleni grašak slovi kao iznimno zdrava namirnica koju svakako treba uvrstiti u jelovnik, a evo i zašto!

Najbolji je, naravno, kad je svjež, no možete ga koristiti i ako je zaleđen, sušen ili konzerviran. Odličan je kao prilog glavnim jelima, od njega se rade odlične salate, juhe, variva i pire, a sve je popularniji i u zdravim smoothiejima. Ova jednogodišnja biljka iznimno je hranjiva, ima pomalo slatkast okus, a bogata je bjelančevinama, vitaminima i mineralima. Grašak je, kao visoko kvalitetna namirnica, također bogat izvor energije, a prednost mu je ta što nas dugo drži sitima, a nema previše kalorija.

Svježi grašak sadrži visoke količine proteina, vlakana, vitamina K i C, magnezija, fosfora, ali i antioksidanasa. Poboljšava probavu, a s obzirom na to da obiluje i željezom, smatra se odličnim i za jačanje imunološkog sustava. Osim toga, pospješuje rad srčano-krvožilnog sustava, regulira šećer u krvi i čuva zdravlje kostiju. Istraživanja su pokazala da 100 grama zelenog graška sadrži svega 81 kaloriju.

A vjerovali ili ne, grašak se spominjao još u ”Pticama”, djelu starogrčkog dramatičara Aristofana, koje je prvi put objavljeno 414. godine prije Krista! I na ulicama antičke Atene prodavala se vruća juha od ove mahunarke, koja je u srednjem vijeku slovila i kao osnovna namirnica koja je sprječavala glad. No za njezinu popularizaciju diljem Europe najzaslužniji je bio francuski kralj Luj XIV.

Naime, zeleni grašak na njegov dvor uvezen je 1660. godine, kad je košara s tim povrćem pompozno predstavljena kralju. Poznat kao veliki gurman, Luj XIV. toliko se oduševio njemu dotad nepoznatom i egzotičnom namirnicom da ju je odmah uvrstio u svoj jelovnik. Njegov vrtlar čak je počeo uzgajati grašak u vrtu u Versaillesu, a kuhari su stalno smišljali nove recepte s graškom kako bi udovoljili zahtjevnom kralju. Štoviše, Luj XIV. toliko je često uživao u ovoj zelenoj namirnici da je gotovo umro od probavnih smetnji!

Iako se u srednjem vijeku smatrao sirotinjskom hranom koju su uglavnom konzumirali seljaci, grašak je danas neizostavan dio gastro ponude u svim svjetskim restoranima. Najbolji i najveći proizvođač istog je Kina s čak 12,2 milijuna tona, a slijede ju Indija (4,8 milijuna tona), Sjedinjene Američke Države (0,31 milijuna tona), Francuska (0,23 milijuna tona) i Egipat (0,15 milijuna tona).