U Hrvatskoj se nalazi najzapadniji pravoslavni manastir u Europi. Skriven je među šumama i star više od 400 godina

Kad je riječ o superlativima, Hrvatska je doista moćna. Obiluje najrazličitijim ‘naj’, od kojih su neki svjetski slavni. Primjerice, u Hvaru se nalazi prvo javno kazalište u Europi, Vinkovci slove za jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova Europe, najviši vrh otoka Brača, 778 metara visoka Vidova gora, najviša je točka jadranskih otoka, Hum bije superlativ najmanjeg grada na svijetu, a crkvu sv. Križa u Ninu najmanje svjetske katedrale. No, Hrvatska je isto tako i dom najzapadnijeg pravoslavnog samostana u Europi! To je manastir Gomirje s crkvom Roždenija Svetoga Jovana Preteče.

Kao što mu i samo ime govori, taj manastirski kompleks nalazi se u Gomirju, u Gorskom kotaru. To malo mjesto od Vrbovskog dijeli pet kilometara, a manastir se nalazi na uzvisini povrh samog Gomirja. Kompleks je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Počeci mu sežu u 1600. godinu. Naime, tada je na mjestu postojeće kapele izgrađen manastir, objašnjavaju na internetskoj stranici Vrbovskog. On je tada, kao uostalom i manastirska crkva te ostala zdanja u sklopu kompleksa, bio izgrađen od drva. Kasnije, 1621. godine, grof Vuk Krsto Frankopan pored manastira gradi kulu, to jest osmatračnicu koja je služila za promatranje kretanja turskih snaga. Ta kula je u idućem stoljeću, 1719. godine pretvorena u zvonik, a uz njega je naposljetku izgrađena i crkva.

Priča o nastanku manastira kaže iduće. “S prvim gomirskim doseljenicima došao jedan kaluđer koji je bio poprilično star i nije mogao ‘kao vojni svećenik, po ondašnjem običaju, ići s vojskom protiv neprijatelja i da se tamo vojnicima nađe radi vjerske utjehe’. Zato su Gomirci u to vrijeme primili ‘jedno sedam’, po drugima šest, kaluđera koje su sami doveli iz dalmatinskoga manastira Krke, kraja iz kojega se pretpostavlja da su podrijetlom bili gomirski doseljenici”, navodi se na stranici posvećenoj Ruti Putovima Frankopana.

Manastir svoje najbolje godine proživljava početkom 18. stoljeća. Tada traju pripreme za izgradnju nove zidane crkve, ali i manastirskih konaka. Crkva koju danas gledamo građena je 1719. i 1722. godine uz, kao što smo spomenuli, kulu koja je u tom razdoblju pretvorena u zvonik. Tada je izgrađen i manastirski konak (njegovo istočno krilo je, doduše, dovršeno nešto kasnije, sredinom 18. stoljeća).

U 19. stoljeću zdanja koja sačinjavaju manastirski kompleks su bila obnavljana, među njima 1889. godine i sama crkva. Isto tako, srušena je i kula koja je bila prenamijenjena u zvonik te je na tom istom mjestu izgrađen novi zvonik. U biti, upravo tada manastir dobiva izgled kojem svjedočimo i dan danas.

Manastir Gomirje s crkvom Roždenija Svetoga Jovana Preteče slovi za jedan od najvažnijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj. On je i duhovni centar, a u njemu se svake godine posebno obilježava i blagdan Uznesenja Presvete Bogorodice.

Zbog svoje veze s Frankopanima, manastir se nalazi i na spomenutoj Ruti Putovima Frankopana. Riječ je o kulturno-turističkoj ruti na kojoj se nalazi sedamnaest kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca (kašteli Gradec, Krk, Grobnik, Trsat, Drivenik, Grižane i Bakar, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac Novi Vinodolski, kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Stari grad Ledenice, Stari grad Hreljin, dvorci Nova Kraljevica, Severin i Stara Sušica te dvorac Zrinskih u Čabru) te tri sakralna kompleksa. Među ovim potonjima je, uz franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina na Košljunu te pavlinski samostan u Crikvenici, i manastir Gomirje.

U sklopu te rute nalazi se i osam interpretacijskih centara (Trsat, Grobnik, Bakar, Bribir, Krk, Čabar, Brod na Kupi, Kraljevica), dok je središnji Posjetiteljski centar smješten u dvorcu Nova Kraljevica.